3066
Na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
Proglašavam
Zakon o porezu na dohodak, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 3. prosinca
2004. godine.
Broj:
01-081-04-3740/2
Zagreb, 10. prosinca 2004.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
I.
TEMELJNE ODREDBE
1.
OPĆE ODREDBE
Članak
1.
(1)
Porez na dohodak utvrđuje se i plaća prema odredbama ovoga Zakona.
(2)
Raspodjela prihoda od poreza na dohodak utvrđuje se posebnim zakonom.
2.
POREZNI OBVEZNIK
2.1.
Pojam poreznog obveznika
Članak
2.
(1)
Porezni obveznik je fizička osoba koja ostvaruje dohodak.
(2) Ako
više fizičkih osoba zajednički ostvaruje dohodak, porezni obveznik je svaka
fizička osoba zasebno i to za svoj udio u zajednički ostvarenom dohotku.
(3)
Porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obveze koje proizlaze iz
dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti. Nasljednik je istodobno i
porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka.
2.2.
Rezident
Članak
3.
(1)
Rezident je fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno
boravište.
(2)
Rezident je i fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema prebivalište ni
uobičajeno boravište, a zaposlen je u državnoj službi Republike Hrvatske i po
toj osnovi prima plaću.
2.3. Nerezident
Članak
4.
Nerezident
je fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema ni prebivalište ni uobičajeno
boravište, a u Republici Hrvatskoj ostvaruje dohodak koji se oporezuje prema
odredbama ovoga Zakona.
3.
IZVORI DOHOTKA
Članak
5.
(1)
Izvori dohotka su primici ostvareni od nesamostalnog rada, samostalne
djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugih
primitaka.
(2) Dohodak koji se oporezuje prema odredbama ovoga
Zakona, prema izvoru dohotka iz stavka 1. ovoga članka, jest:
1. dohodak od nesamostalnog rada,
2. dohodak od samostalne djelatnosti,
3. dohodak od imovine i imovinskih prava,
4. dohodak od kapitala,
5. dohodak od osiguranja,
6. drugi dohodak.
4.
POREZNA OSNOVICA
Članak
6.
(1)
Osnovica poreza na dohodak rezidenta je ukupni iznos dohotka od nesamostalnog
rada, dohotka od samostalne djelatnosti prema stavku 3. ovoga članka, dohotka
od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala, dohotka od osiguranja i
drugog dohotka, koji rezident ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu (načelo
svjetskog dohotka), a umanjen za osobni odbitak iz članka 36. i/ili članka 54.
ovoga Zakona.
(2)
Osnovica poreza na dohodak nerezidenta je ukupni iznos dohotka od nesamostalnog
rada, dohotka od samostalne djelatnosti prema stavku 3. ovoga članka, dohotka
od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala, dohotka od osiguranja i
drugog dohotka, koji nerezident ostvari u tuzemstvu (načelo tuzemnog dohotka),
a umanjen za osobni odbitak iz članka 36. stavka 1., 11. i 27. ovoga Zakona.
(3) Dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18.
ovoga Zakona, koji rezident ostvari u tuzemstvu i inozemstvu, a nerezident u
tuzemstvu, umanjuje se:
1. za iznos plaća novozaposlenih osoba i nagrada učenicima
za vrijeme praktičnog rada i naukovanja iz članka 56. stavka 1. ovoga Zakona,
2. za iznos izdataka za školovanje i stručno usavršavanje
iz članka 56. stavka 6. ovoga Zakona,
3. za iznos izdataka za istraživanje i razvoj iz članka
57. stavka 1. ovoga Zakona,
4. i za preneseni gubitak iz članka 35. ovoga Zakona,
nakon umanjenja iz točke 1., 2. i 3. ovoga stavka, koji je rezident po osnovi
obavljanja samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona ostvario u
tuzemstvu i inozemstvu, a nerezident u tuzemstvu.
5.
POREZNO RAZDOBLJE
Članak
7.
(1) Porez na dohodak utvrđuje se i plaća za kalendarsku
godinu (porezno razdoblje).
(2) Porezno razdoblje može biti kraće od kalendarske
godine u sljedećim slučajevima:
1. ako rezident tijekom iste kalendarske godine
postane nerezident ili obratno, u kojem slučaju porezno razdoblje obuhvaća
razdoblje u kojemu je fizička osoba bila rezident ili nerezident,
2. rođenja ili smrti poreznog obveznika.
(3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka prava iz
ovoga Zakona računaju se u korist poreznog obveznika, na pune mjesece.
6. POREZNE STOPE
Članak
8.
(1)
Porez na dohodak plaća se po stopi od 15% od porezne osnovice do visine
dvostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 25% na razliku porezne
osnovice između dvostrukog i peterostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka, po
stopi od 35% na razliku porezne osnovice između peterostrukog i 14-erostrukog
iznosa osnovnoga osobnog odbitka te po stopi od 45% na poreznu osnovicu iznad
14-erostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1. ovoga
Zakona.
(2) Porez na dohodak prema stavku 1. ovoga članka uvećava
se za prirez porezu na dohodak koji uvedu jedinice lokalne samouprave prema
posebnim zakonima, a umanjuje se ako jedinice lokalne samouprave propišu niži
udio u porezu na dohodak od onog koji im pripada po posebnom zakonu.
7. PRIMICI KOJI SE NE SMATRAJU DOHOTKOM
Članak
9.
(1)
Dohotkom se ne smatraju:
1.
primici od kamata na kunsku i deviznu štednju, na pologe (po viđenju i oročene)
na žiroračunu, tekućem i deviznom računu koji su ostvareni od banaka, štedionica
i štedno-kreditnih zadruga,
2.
primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu,
3. primici od kamata po vrijednosnim papirima izdanim
u skladu s posebnim zakonom,
4. primici od otuđenja financijske imovine ako to
nije djelatnost poreznog obveznika,
5. izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela
doživotne mirovine određene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju kojeg bi
osiguranik ostvario da je navršio određenu starosnu dob i/ili određeni
mirovinski staž, a koje uplaćuju poslodavci za svoje radnike u vrijeme njihovog
umirovljenja,
6. mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu,
7. obiteljske mirovine koje djeca ostvaruju nakon
smrti roditelja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i Zakonu o pravima
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji,
8. državne nagrade ustanovljene propisima koje donosi
Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske, nagrade jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave propisane statutom tih jedinica i novčane nagrade za
osvojenu medalju na olimpijskim igrama te svjetskim i europskim prvenstvima
planirane za te namjene u državnom proračunu Republike Hrvatske i proračunima
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(2) Dohotkom se ne smatraju ni primici za koje fizičke
osobe ne pružaju tržišne protuusluge i to:
2.1. primici po posebnim propisima:
2.1.1. potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i članova
obitelji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata,
2.1.2. socijalne potpore,
2.1.3. doplatak za djecu i novčani primici za opremu
novorođenog djeteta,
2.1.4. primici osoba s invaliditetom, osim plaća i
mirovina,
2.1.5. potpore zbog uništenja i oštećenja imovine
zbog elementarnih nepogoda,
2.2. potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog
ratnih događaja,
2.3. nasljedstva i darovi,
2.4. primici od otuđenja osobne imovine,
2.5. odštete koje nisu u svezi s gospodarstvenom
djelatnošću,
2.6. primici ostvareni na nagradnim natječajima
ili natjecanjima, raspisanim pod jednakim uvjetima uz mogućnost sudjelovanja
svih osoba i igrama na sreću prema posebnom zakonu,
2.7. primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi
darovanja pravnih i fizičkih osoba, a za zdravstvene potrebe (operativne
zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala), rješavanje kojih
nije plaćeno osnovnim, dopunskim i privatnim zdravstvenim osiguranjem.
(3) Dohotkom se ne smatraju ni primici po osnovi
osiguranja stvari, odgovornosti, života i imovine. Primici po osnovi životnog
osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja smatraju se dohotkom ako su
premije toga osiguranja bile porezno priznati izdatak.
(4) Ako su primici iz stavka 2. i 3. ovoga članka u
svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona, smatraju se
oporezivim dohotkom.
(5) Dohotkom se u smislu ovoga Zakona ne smatraju
primici koji se ostvaruju u okviru djelatnosti koja se oporezuje prema Zakonu o
porezu na dobit.
8.
PRIMICI NA KOJE SE NE PLAĆA POREZ NA DOHODAK
Članak
10.
Porez
na dohodak ne plaća se na:
1.
naknadu razlike plaće za vrijeme vojne službe u Oružanim snagama Republike
Hrvatske,
2.
naknadu plaće pripadnicima civilne zaštite i drugim osobama za djelatnost u
okviru civilne zaštite i zaštite od elementarnih nepogoda,
3. naknadu plaće za vrijeme privremene
nezaposlenosti i spriječenosti za rad isplaćenu na teret sredstava obveznih
osiguranja,
4. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada
i naukovanja do propisanog iznosa,
5. nagrade učenicima i studentima osvojene na
natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i organiziranim školskim i sveučilišnim
natjecanjima,
6. primitke učenika i studenata na redovnom školovanju
za rad preko učeničkih i studentskih udruga, po posebnim propisima, a do
propisanog iznosa,
7. naknade štete zbog posljedica nesreće na
radu prema odluci suda ili nagodbi u tijeku sudskog postupka, ako je naknada
određena u jednokratnom iznosu,
8. naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju
za rad u kazneno-popravnim ustanovama i domovima za preodgoj,
9. primitke radnika i fizičkih osoba iz članka
14. stavka 1. ovoga Zakona po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje
poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, do propisanih iznosa,
10. primitke po osnovi naknada, potpora i nagrada
osoba koje obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona i drugih
djelatnosti koje se oporezuju na način propisan za samostalnu djelatnost, do
propisanih iznosa,
11. primitke po osnovi službenih putovanja fizičkih
osoba koje ne ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14.
ovoga Zakona ili primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 32.
ovoga Zakona, u neprofitnim organizacijama uz naknadu, a do propisanog iznosa,
12. stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje
na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima, ukupno do propisanog
iznosa,
13. stipendije studenata za redovno školovanje na višim
i visokim školama i fakultetima i poslijediplomanata te poslijedoktoranata za
koje su sredstva planirana u državnom proračunu Republike Hrvatske,
14. športske stipendije koje se prema posebnim
propisima isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje, do propisanog
iznosa,
15. sindikalne socijalne pomoći koje se isplaćuju iz
sredstava sindikalne članarine članovima
sindikata,
16.
nagrade za športska ostvarenja i naknade športašima prema posebnim propisima,
do propisanih iznosa.
9.
OSOBNA OSLOBOĐENJA
Članak
11.
Fizičke
osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju diplomatsko-konzularne dužnosti ne
plaćaju porez na dohodak na tako ostvaren dohodak i to:
1. šefovi inozemnih
diplomatskih misija akreditiranih u Republici Hrvatskoj i diplomatsko osoblje
inozemnih diplomatskih misija u Republici Hrvatskoj, a i članovi njihove uže
obitelji, ako ti članovi nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u
Republici Hrvatskoj,
2. šefovi inozemnih konzulata
u Republici Hrvatskoj i konzularni dužnosnici te članovi njihove uže obitelji,
ako ti članovi nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici
Hrvatskoj,
3. dužnosnici UN i njihovih
posebnih agencija, stručnjaci tehničke pomoći UN i njihovih posebnih agencija,
4. fizičke osobe zaposlene
kod inozemnih diplomatskih misija, konzulata i međunarodnih organizacija, fizičke
osobe zaposlene kod šefova diplomatskog osoblja inozemnih diplomatskih misija i
međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj, ako nisu hrvatski državljani
ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,
5. počasni konzularni dužnosnici
inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj za primitke što ih ostvaruju od države
koja ih je imenovala za obavljanje konzularnih poslova.
II.
UTVRĐIVANJE DOHOTKA
1.
OPĆE ODREDBE O UTVRĐIVANJU DOHOTKA
Članak
12.
(1) Dohodak je razlika između primitaka priteklih u
poreznom razdoblju i izdataka nastalih u istom poreznom razdoblju.
(2) Primici su sva dobra
(novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku
pritekla u poreznom razdoblju.
(3) Izdacima se smatraju svi
odljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršeni radi ostvarivanja ili osiguranja
primitaka iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Primici i izdaci utvrđuju
se primjenom načela blagajne.
(5) Primici se pripisuju onoj
osobi koja ih je ostvarila. U slučaju prestanka porezne obveze primici se
pripisuju onoj osobi kojoj se na temelju njihovog priljeva povećava
gospodarstvena snaga (pravnom sljedniku).
(6) Izdaci se pripisuju onoj
fizičkoj osobi kojoj se pripisuju i primici od gospodarstvene djelatnosti prema
stavku 5. ovoga članka, bez obzira tko ih je učinio.
(7) Primici i izdaci koji su
nastali u ime i za račun drugoga (prolazne stavke) ne smatraju se ni primitkom
ni izdatkom i ne utječu na visinu dohotka.
(8) Izdacima se ne smatraju
ni oni izdaci koji se ne mogu jasno odvojiti od osobnih izdataka niti
izdaci koji su uzrokovani osobnim potrebama poreznog obveznika ili nisu nastali
s namjerom ostvarivanja oporezivih primitaka, kao što su:
1. porez na dohodak, porez na
nasljedstva i darove i drugi osobni porezi,
2. izdaci za novčane kazne i prekršaje, izdaci za troškove
sudskog ili upravnog postupka u osobnim predmetima i kamate na zakašnjela plaćanja
osobnih izdataka.
(9) Izdacima pri utvrđivanju dohodaka rezidenata
smatraju se i tijekom poreznog razdoblja u tuzemstvu uplaćene premije životnog
osiguranja koje imaju obilježje štednje, dopunskog i privatnoga zdravstvenog
osiguranja te dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja tuzemnim osiguravateljima do
visine 1.000,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja, a najviše do visine
određene člankom 36. stavkom 26. ovoga Zakona.
2.
UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD NESAMOSTALNOG RADA
2.1. Dohodak od
nesamostalnog rada
Članak
13.
Dohodak
od nesamostalnog rada je razlika između primitaka priteklih u poreznom
razdoblju u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona i izdataka nastalih u
istom razdoblju u skladu s odredbama članka 16. ovoga Zakona.
2.2.
Primici po osnovi nesamostalnog rada
Članak
14.
(1)
Primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju se:
1. svi primici koje poslodavac u novcu ili u naravi
isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa, prema propisima koji uređuju
radni odnos, a to su:
1.1. plaća koju poslodavac isplaćuje radnicima u
svezi sa sadašnjim radom, prijašnjim radom po osnovi prijašnjeg radnog odnosa
ili budućim radom po osnovi sadašnjeg radnog odnosa,
1.2. primici po osnovi naknada, potpora, nagrada i
drugog, koje poslodavac isplaćuje ili daje radnicima iznad propisanih iznosa,
1.3. plaća koju radniku umjesto poslodavca isplati
druga osoba,
1.4. premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za
svoje radnike po osnovi životnog osiguranja, dopunskog i privatnoga
zdravstvenog osiguranja, dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja i osiguranja
njihove imovine,
1.5 svi drugi primici koje poslodavac isplaćuje ili
daje radniku za obavljeni rad po osnovi ugovora o radu ili drugog akta kojim se
uređuje radni odnos,
2. poduzetnička plaća koja ulazi u rashod pri utvrđivanju
poreza na dobit,
3. primici (plaća) fizičkih osoba izaslanih na rad u
Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva za rad u
tim društvima,
4. primici (plaća) članova predstavničkih i izvršnih
tijela državne vlasti i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
koji im se isplaćuju za rad u tim tijelima i jedinicama,
5. naknade plaće osobama koje pružaju njegu i pomoć
hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata I. skupine, prema
posebnom propisu.
(2) Primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju
se i:
1. mirovine ostvarene na temelju prijašnjih uplata
doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje,
2. mirovine koje isplaćuju osiguravatelji na temelju
prijašnjih uplata poslodavca za dokup dijela mirovine, ako su te uplate bile
oslobođene oporezivanja,
3. mirovine koje se isplaćuju poduzetnicima koji su
obavljali samostalnu djelatnost, poduzetnicima koji su plaćali porez na dobit i
drugim osobama na temelju prijašnjih uplata doprinosa u propisano obvezno
osiguranje, a koji su bili porezno dopustivi izdatak ili rashod.
(3) Primicima u naravi smatraju se korištenje zgrada,
prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge
pogodnosti koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće iz stavka 1.
i 2. ovoga članka daju radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz
stavka 1. i 2. ovoga članka. Primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra se
razlika između ugovorene niže i stope kamate od 4% godišnje, osim kamata po
kreditima koji se daju ili subvencioniraju iz proračuna, ali ne radnicima
uprave.
(4) Radnicima, u smislu stavka 1. točke 1. ovoga članka,
smatraju se i službenici, namještenici i druge osobe koje su u radnom odnosu,
prema propisima koji uređuju radni odnos.
2.3.
Primici koji se ne smatraju primicima od nesamostalnog rada
Članak
15.
(1)
Primicima od nesamostalnog rada ne smatraju se primici koje poslodavac i
isplatitelj primitka odnosno plaće iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona omogućuje
radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. stavka 1.
ovoga Zakona u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca i isplatitelja
primitka odnosno plaće, a osobito:
1. uređenje i opremanje radnih prostora i prostora za
odmor i prehranu,
2. posebna radna odjeća obilježena nazivom ili znakom
poslodavca ili isplatitelja primitka odnosno plaće iz članka 14. stavka 1.
ovoga Zakona,
3. obvezni liječnički pregledi prema posebnim
propisima,
4. sistematski kontrolni liječnički pregledi ako su
omogućeni svim radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz članka
14. stavka 1. ovoga Zakona,
5. školovanje i stručno usavršavanje koje je u svezi
s djelatnosti poslodavca i isplatitelja primitka, odnosno plaće iz članka 14.
stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Primicima po osnovi nesamostalnog rada ne
smatraju se iznosi koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i to:
1. naknada hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata
prema posebnom zakonu:
1.1. naknada za vrijeme nezaposlenosti,
1.2. naknada plaće utvrđena u visini razlike između
plaće koju prima kao radnik i plaće koju bi primao kao pripadnik gardijske
postrojbe istoga čina i ustrojbenog mjesta, odnosno plaće pripadnika djelatnog
sastava Oružanih snaga Republike Hrvatske,
1.3. naknada od dana stjecanja prava na profesionalnu
rehabilitaciju, za vrijeme profesionalne rehabilitacije i od završene
profesionalne rehabilitacije do zaposlenja,
2. zaštitni
dodatak uz mirovinu planiran u državnom proračunu ili proračunu jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave,
3. novčana
naknada zbog tjelesnog oštećenja,
4.
doplatak za pomoć i njegu druge osobe,
5.
naknada plaće invalidu rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, od dana
nastanka invalidnosti do najduže 24 mjeseca od dana završetka profesionalne
rehabilitacije.
(3) Ako
poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće i mirovine iz članka 14. ovoga
Zakona isplaćuje radniku i fizičkim osobama te umirovljenicima plaću ili
mirovinu po sudskoj presudi, propisane zatezne kamate isplaćene po toj osnovi
ne smatraju se primitkom od nesamostalnog rada i ne podliježu oporezivanju.
2.4.
Izdaci po osnovi nesamostalnog rada
Članak
16.
(1)
Izdacima koji se oduzimaju od primitaka iz članka 14. ovoga Zakona pri utvrđivanju
dohotka od nesamostalnog rada, smatraju se uplaćeni doprinosi za obvezna
osiguranja iz plaće, odnosno iz primitka.
(2)
Izdacima iz stavka 1. ovoga članka koji se mogu odbiti pri utvrđivanju dohotka
od nesamostalnog rada i predujma poreza po toj osnovi smatraju se i uplaćene
premije osiguranja iz članka 12. stavka 9. ovoga Zakona, koje radnici i fizičke
osobe koje ostvaruju primitke iz članka 14. ovoga Zakona uplaćuju na svoj
teret, a poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće i mirovine iz članka
14. ovoga Zakona ih obustavlja i uplaćuje pri isplati plaće, odnosno primitka
ili mirovine.
3.
UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI
3.1.
Dohodak od samostalne djelatnosti
Članak
17.
Dohotkom
od samostalne djelatnosti smatra se dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih
djelatnosti, dohodak od slobodnih zanimanja i dohodak od poljoprivrede i šumarstva.
3.2.
Samostalne djelatnosti
Članak
18.
(1)
Obrtom i s obrtom izjednačenim djelatnostima (obrtničkim djelatnostima), u
smislu ovoga Zakona, smatraju se:
1. djelatnosti u smislu članka 1. Zakona o obrtu i
sve druge posebno nenavedene gospodarstvene djelatnosti,
2. ustup uz naknadu ili konačna prodaja imovinskih
prava u okviru obrtničke djelatnosti ili djelatnosti slobodnog zanimanja iz
stavka 2. ovoga članka,
3. otuđenje (prodaja, zamjena i drugi prijenos) više
od tri nekretnine ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet
godina, osim ako se nekretnine izvlašćuju na temelju posebnog zakona. Razdoblje
od pet godina počinje teći od dana otuđenja prve nekretnine, pri čemu je
mjerodavan nadnevak kupoprodajnog ili drugoga ugovora odnosno isprave o
stjecanju vlasništva. Ako se otuđuje zgrada s više stanova ili poslovnih
prostora ili građevinsko zemljište ili više zemljišnih čestica, jednom
nekretninom smatra se svaki stan, poslovni prostor, gradilište ili zemljišna čestica.
(2)
Djelatnostima slobodnih zanimanja smatraju se profesionalne djelatnosti fizičkih
osoba koje su po toj osnovi obvezno osigurane prema propisima koji uređuju
obvezna osiguranja, odnosno djelatnosti fizičkih osoba kojima su to osnovne
djelatnosti i koje su po toj osnovi upisane u registar poreznih obveznika
poreza na dohodak. Djelatnostima slobodnih zanimanja osobito se smatraju:
1. samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika,
veterinara, odvjetnika, javnih bilježnika, revizora, inženjera, arhitekata,
poreznih savjetnika, stečajnih upravitelja, tumača, prevoditelja, turističkih
djelatnika i druge slične djelatnosti,
2. samostalna djelatnost znanstvenika, književnika,
izumitelja i druge slične djelatnosti,
3. samostalna predavačka djelatnost, odgojna
djelatnost i druge slične djelatnosti,
4. samostalna djelatnost novinara, umjetnika i športaša,
(3) Djelatnost poljoprivrede i šumarstva obuhvaća
korištenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju, odnosno zamjenu od tih
djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju. Fizičke osobe su po
osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak, ako
su po toj osnovi obveznici poreza na dodanu vrijednost prema posebnom zakonu te
ako ostvaruju poticaje na način i pod uvjetima propisanim posebnim zakonima.
3.3.
Utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti
Članak
19.
(1)
Dohodak od samostalnih djelatnosti je razlika između poslovnih primitaka i
poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju.
(2)
Dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava iz članka 18. stavka 1. točke
3. ovoga Zakona ne oporezuje se ako je otuđenje izvršeno između bračnih
drugova, predaka i potomaka u izravnoj liniji i drugih članova uže obitelji iz članka
36. stavka 7. ovoga Zakona te između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje
u izravnoj vezi s razvodom braka.
(3) Ako su nekretnine iz članka 18. stavka 1. točke
3. ovoga Zakona i stavka 2. ovoga članka stečene darovanjem i otuđene u roku od
pet godina od dana njihove nabave od strane darovatelja, darovatelju se utvrđuje
dohodak od samostalne djelatnosti na način iz članka 19. – 24. ovoga Zakona.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka i članka 23.
stavka 1. ovoga Zakona, porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost
novinara, umjetnika i športaša iz članka 18. stavka 2. točke 4. ovoga Zakona,
mogu utvrđivati dohodak i plaćati predujam poreza na dohodak po osnovi tih
djelatnosti u skladu s člankom 32. i člankom 48. ovoga Zakona.
3.4.
Primici po osnovi samostalnih djelatnosti
Članak
20.
(1)
Poslovni primici su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i
drugo) koja su poreznom obvezniku u okviru njegove samostalne djelatnosti
pritekla u poreznom razdoblju.
(2) Primici iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se
prema njihovoj tržišnoj vrijednosti.
(3) U poslovne primitke ulaze i primici ostvareni od
prodaje i izuzimanja stvari i prava koja služe za obavljanje samostalne
djelatnosti i koja se vode ili su se trebala voditi u popisu dugotrajne
imovine, kao i primici ostvareni od otuđenja ili likvidacije djelatnosti. Ako
stjecatelj cijele djelatnosti nastavlja poduzetničku djelatnost, primici od otuđenja
se ne oporezuju ukoliko je osigurano kasnije oporezivanje skrivenih pričuva.
(4)
Poslovnim primicima smatraju se i izuzimanja osim izuzimanja financijske
imovine.
(5)
Poslovnim primicima smatraju se manjkovi dobara u smislu propisa o porezu na
dodanu vrijednost iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske obrtničke komore te
pripadajući porezi zaračunati prilikom nabave dobara za koja je utvrđen manjak.
3.5.
Izdaci po osnovi samostalnih djelatnosti
Članak
21.
(1)
Poslovni izdaci su svi odljevi dobara poreznog obveznika tijekom poreznog
razdoblja radi stjecanja, osiguranja i očuvanja poslovnih primitaka. U poslovne
izdatke poreznih obveznika koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 18.
ovoga Zakona ulaze oni izdaci koji su izravno vezani za obavljanje djelatnosti.
(2) U
poslovne izdatke ulaze i knjigovodstvene vrijednosti pojedinačno ili ukupno
prodanih ili izuzetih dobara dugotrajne imovine koja su se vodila ili trebala
voditi u popisu dugotrajne imovine. Poslovnim izdacima smatraju se i troškovi
otuđenja i likvidacije.
(3)
Poslovnim izdacima smatraju se i ulaganja osim ulaganja financijske imovine i
ulaganja u dugotrajnu imovinu.
(4)
Primljeni krediti i zajmovi nisu poslovni primitak, a otplate kredita i zajmova
nisu poslovni izdatak.
(5) Plaćene kamate po kreditima i zajmovima za
obavljanje djelatnosti smatraju se poslovnim izdacima, a naplaćene kamate po
sredstvima i plasmanima sredstava koja služe za obavljanje djelatnosti smatraju
se poslovnim primicima, ako nisu oporezive po odbitku u skladu sa člankom 30. i
člankom 51. stavkom 2. ovoga Zakona.
(6) Izdacima koji se priznaju pri utvrđivanju dohotka
od samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona, smatraju se i uplaćeni
doprinosi za obvezna osiguranja prema posebnim propisima.
(7) Izdaci za materijal, robu, proizvode, energiju i
usluge, koji služe za stjecanje dohotka, priznaju se u visini cijene nabave ili
troška proizvodnje.
(8)
Izdacima se smatraju izdaci za plaće i obvezni doprinosi na plaću radnika i
fizičkih osoba koje ostvaruju primitke iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona
(plaće s porezima i doprinosima) u visini stvarnih isplata.
(9)
Izdacima poslovanja smatraju se i otpisi prema članku 24. stavku 4. ovoga
Zakona na način i prema stopama propisanim Zakonom o porezu na dobit.
(10)
Izdacima otpisa ne smatraju se otpisi povećane vrijednosti dugotrajne imovine
zbog revalorizacije.
3.5.1. Izdaci koji se porezno
ne priznaju
Članak
22.
(1) Pri
utvrđivanju dohotka od samostalne djelatnosti ne odbijaju se sljedeći izdaci:
1. 70%
izdataka reprezentacije (ugošćenja, darova s ili bez utisnutog znaka tvrtke ili
proizvoda, izdataka za odmor, šport, rekreaciju i razonodu, izdataka za korištenje
osobnih motornih vozila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i drugih sličnih
izdataka), u visini troškova nastalih iz poslovnih odnosa s poslovnim
partnerom,
2.
porez na dodanu vrijednost na vlastitu potrošnju, a i besplatne isporuke i
drugi izdaci,
3.
primici poduzetnika koji obavljaju samostalnu djelatnost po osnovi naknada,
potpora i nagrada, iznad propisanih iznosa,
4.
dnevnica i troškova službenog putovanja poduzetnika koji obavljaju samostalnu
djelatnost, iznad propisanih iznosa,
5. 30%
izdataka u svezi s vlastitim ili unajmljenim osobnim motornim vozilima i drugim
sredstvima za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih i drugih zaposlenih
osoba, ako se po osnovi korištenja tih sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje
plaća ili drugi dohodak.
(2)
Iznimno od stavka 1. točke 5. ovoga članka poslovnim izdacima smatraju se
ukupno nastali izdaci za osiguranje osobnih motornih vozila i drugih
prijevoznih sredstava.
(3) Kao
poslovni izdaci ne mogu se odbiti ni drugi izdaci koji nisu u izravnoj svezi s
obavljanjem samostalne djelatnosti.
3.6.
Poslovne knjige i evidencije
Članak
23.
(1)
Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. ovoga
Zakona dužni su upisati se u registar poreznih obveznika poreza na dohodak i
utvrđivati dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija.
(2)
Poslovne knjige i evidencije iz stavka 1. ovoga članka su knjiga primitaka i
izdataka, popis dugotrajne imovine, knjiga prometa i evidencija o tražbinama i
obvezama.
(3)
Iznimno od stavka 2. ovoga članka, porezni obveznici nisu obvezni voditi knjigu
prometa, ako podatke o dnevnom gotovinskom prometu osiguravaju u knjizi
primitaka i izdataka ili u evidencijama propisanim drugim zakonima te ako se te
evidencije vode na mjestu gdje se ostvaruju gotovinski primici.
(4) Za
svaku prodaju, odnosno obavljenu uslugu, mora se izdati račun.
(5)
Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga
Zakona, vode jedne poslovne knjige.
3.6.1. Popis dugotrajne
imovine
Članak
24.
(1) U
popis dugotrajne imovine unose se stvari i prava, ako su njihove nabavne
cijene, odnosno troškovi proizvodnje (nabavna vrijednost) veći od 2.000,00 kuna
i ako je njihov vijek trajanja dulji od godinu dana. Prava ulaze u popis
dugotrajne imovine samo ako je kod njihove nabave plaćena naknada.
(2)
Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje izdataka otpisa (amortizacije)
dugotrajne imovine. Dugotrajna se imovina i nakon što je u cijelosti otpisana
zadržava u popisu dugotrajne imovine do trenutka prodaje, darovanja ili drugog
načina otuđenja ili uništenja.
(3) U
popis dugotrajne imovine unose se pojedinačna nabavna vrijednost dobara
dugotrajne imovine, vijek trajanja (korištenja), knjigovodstvena vrijednost i
otpisi.
(4) Nabavna
vrijednost dobara dugotrajne imovine, koja su unesena u popis dugotrajne
imovine, otpisuje se u skladu sa Zakonom o porezu na dobit. Ako se dobro
dugotrajne imovine zbog uništenja više ne može koristiti ili ako se proda,
izuzme ili na drugi način otuđi, tada se njegova knjigovodstvena vrijednost
otpisuje u cijelosti.
3.7.
Način ostvarivanja dohotka od samostalne djelatnosti
Članak
25.
Dohodak
od samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona porezni obveznik može
ostvarivati sam, kao supoduzetnik ili u nekom drugom obliku sudjelovanja u
dohotku od samostalne djelatnosti.
3.8.
Promjena načina oporezivanja
Članak 26.
(1) Porezni obveznik iz članka 18. ovoga Zakona može
na vlastiti zahtjev plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak ili je
obvezan plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak ako ispunjava zakonske
uvjete za oporezivanje dobiti, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o
porezu na dobit. U slučaju supoduzetnišva ili drugog oblika zajedničkog dohotka
pisani zahtjev podnose i potpisuju svi supoduzetnici.
(2) Pisani zahtjev iz stavka 1. ovoga članka kojim se
na vlastiti zahtjev traži promjena načina oporezivanja dostavlja se nadležnoj
ispostavi Porezne uprave do kraja tekuće godine za iduću kalendarsku godinu.
(3) Rješenje
kojim se usvaja zahtjev iz stavka 2. ovoga članka obvezuje poreznog obveznika
sljedećih pet godina. U opravdanim slučajevima Porezna uprava može odobriti i
kraći rok prelaska s plaćanja poreza na dohodak na porez na dobit i obratno.
4.
UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA
4.1.
Dohodak od imovine i imovinskih prava
Članak
27.
(1)
Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se razlika između primitaka po
osnovi najamnine, zakupnine, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima
i turistima i organiziranja kampova, primitaka od vremenski ograničenog ustupa
autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava,
primitaka od otuđenja nekretnina i imovinskih prava i izdataka koji su poreznom
obvezniku u poreznom razdoblju nastali u svezi s tim primicima.
(2) Kod dohotka od imovine na temelju najma ili
zakupa pokretnina i nekretnina priznaju se izdaci u visini 30% od ostvarene
najamnine ili zakupnine.
(3) Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka, poreznom
obvezniku koji ostvaruje dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja
putnicima i turistima i organiziranja kampova, a nije obveznik poreza na dodanu
vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost i dohodak ne utvrđuje
prema članku 19. do 24. ovoga Zakona odnosno na temelju poslovnih knjiga, porez
na dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i
organiziranja kampova, utvrđuje se u paušalnom iznosu prema članku 44. ovoga
Zakona.
(4) Kod ostvarivanja dohotka od imovinskih prava
izdaci se utvrđuju u visini stvarno nastalih izdataka, za koje porezni obveznik
posjeduje uredne i vjerodostojne isprave. Izdaci se tijekom poreznog razdoblja
ne priznaju, već se uzimaju u obzir tek pri utvrđivanju godišnjeg poreza na
dohodak od imovinskih prava.
(5)
Dohotkom iz stavka 1. ovoga članka smatra se i dohodak koji porezni obveznik
ostvari od otuđenja nekretnina i imovinskih prava. Otuđenjem se smatra prodaja,
zamjena i drugi prijenos. Dohodak čini razlika između primitka utvrđenog prema
tržišnoj vrijednosti nekretnine ili imovinskog prava koje se otuđuje i nabavne
vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda. Troškovi
otuđenja mogu se odbiti kao izdaci.
(6)
Dohodak od otuđenja nekretnine iz stavka 5. ovoga članka ne oporezuje se ako je
nekretnina služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima
njegove uže obitelji iz članka 36. stavak 7. ovoga Zakona, a i u slučaju ako je
nekretnina ili imovinsko pravo otuđeno nakon tri godine od dana nabave.
(7)
Dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava iz stavka 5. ovoga članka ne
oporezuje se ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj
liniji i drugih članova uže obitelji iz članka 36. stavak 7. ovoga Zakona te
između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s
razvodom braka te nasljeđivanjem nekretnina i imovinskih prava.
(8) Ako
je nekretnina iz stavka 5., 6. i 7. ovoga članka stečena darovanjem i otuđena u
roku od tri godine od dana njezine nabave od strane darovatelja, otuđitelju se
utvrđuje dohodak od imovine i imovinskih prava na način iz stavka 5. ovoga članka.
U slučaju stjecanja nekretnine darovanjem, danom nabave nekretnine smatra se
dan nabave darovatelja, a nabavnu vrijednost čini tržišna vrijednost u trenutku
nabave.
(9)
Gubici od otuđenja nekretnina i imovinskih prava mogu se odbiti samo od dohotka
od otuđenja nekretnina i imovinskih prava koji je ostvaren u istoj kalendarskoj
godini.
(10)
Dohodak od imovine i imovinskih prava oporezuje se samo ako se ne radi o
dohotku koji se oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti.
4.2.
Procjena dohotka od imovine
Članak
28.
Ako pri
utvrđivanju dohotka iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona, zakupnina, najamnina,
primitak od imovinskih prava te primitak od otuđenja nekretnina i imovinskih
prava nije prijavljen ili nije prijavljen u tržišnom iznosu, dohodak će
utvrditi Porezna uprava prema tržišnim cijenama u mjestu u kojemu se nekretnina
nalazi, mjestu u kojemu se imovinsko pravo daje na korištenje odnosno u mjestu
u kojemu se imovinsko pravo otuđuje ili prema naputku o osnovama i mjerilima za
utvrđivanje tržišnih cijena koje donosi ministar financija.
4.3.
Promjena načina utvrđivanja dohotka od imovine
Članak
29.
(1)
Porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje izdavanjem u najam ili zakup
nekretnina i pokretnina, iznajmljivanjem stanova, soba i postelja
putnicima i turistima i organiziranjem kampova, a obveznik je poreza na
dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, utvrđuje dohodak
od imovine u skladu sa člancima 19. – 24. ovoga Zakona, odnosno na način
propisan za samostalne djelatnosti.
(2) Porezni obveznik koji dohodak od imovine
ostvaruje izdavanjem u najam ili zakup nekretnina i pokretnina, iznajmljivanjem
stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranjem kampova, a nije
obveznik poreza na dodanu vrijednost, može na vlastiti zahtjev utvrđivati
dohodak od imovine u skladu sa člancima 19. – 24. ovoga Zakona, odnosno na način
propisan za samostalne djelatnosti.
(3) U
slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka porezni obveznik može plaćati porez
na dobit umjesto poreza na dohodak u skladu s odredbama članka 26. ovoga
Zakona.
5.
UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD KAPITALA
Članak
30.
(1)
Dohotkom od kapitala smatraju se primici po osnovi kamata, izuzimanja imovine i
korištenja usluga na teret dobiti tekućeg razdoblja i udjeli u dobiti ostvareni
dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica, a koji su ostvareni u
poreznom razdoblju.
(2)
Izuzimanjima imovine i korištenjem usluga iz stavka 1. ovoga članka smatraju se
izuzimanja imovine i korištenje usluga od strane članova trgovačkih društava za
njihove privatne potrebe (skrivene isplate dobiti) izvršeni tijekom poreznog
razdoblja na teret dobiti tekućeg razdoblja, te izuzimanja fizičkih osoba koje
obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. ovoga Zakona od koje se plaća
porez na dobit.
(3)
Kamatama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se primici što ih fizičke osobe
ostvaruju od potraživanja po osnovi danih zajmova i kredita uključivo i one
primitke ostvarene preko banaka po komisionim kreditima. Kamatama iz stavka 1.
ovoga članka ne smatraju se naplaćene kamate iz članka 9. stavka 1. ovoga
Zakona kao ni naplaćene kamate po sudskim rješenjima i rješenjima tijela
lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(4) Dohotkom iz stavka 1. ovoga članka smatraju se i
primici po osnovi udjela u dobiti članova uprave i radnika trgovačkih društava
koje ostvaruju putem dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica.
(5) Dohodak od kapitala po osnovi opcijske
kupnje dionica iz stavka 4. ovoga članka utvrđuje se kao razlika između tržišne
vrijednosti dionice i opcijskim ugovorom utvrđene cijene dionica, ako je tržišna
vrijednost viša u trenutku realizacije prava iz opcije.
(6) Realizacijom prava iz opcije u smislu stavka 5.
ovoga članka smatra se trenutak kupnje dionica društva od strane vlasnika
opcije (radnika i članova uprave društva) ili trenutak prijenosa prava na
kupnju dionica društva na treću osobu.
(7) Dohodak od kapitala po osnovi opcijske kupnje
vlastitih dionica utvrđuje se poreznom obvezniku koji je vlasnik opcije
u trenutku realizacije prava iz opcije prema stavku 6. ovoga članka.
(8) Primici po osnovi udjela u dobiti koje članovi
uprave i radnici trgovačkih društava ostvaruju dodjelom vlastitih dionica tih
društava utvrđuju se u visini tržišne vrijednosti ili razlike između tržišne
vrijednosti dodijeljenih dionica i plaćene naknade, ako se dionice stječu uz
djelomičnu naknadu.
(9) Dohodak od kapitala prema stavcima 5., 6., 7. i
8. ovoga članka utvrđuje se samo ako vlastite dionice društva u trenutku
dodjele tih dionica ili realizacije prava iz opcije kotiraju na burzi ili uređenim
javnim tržištima u skladu s posebnim zakonom. Ako ovaj uvjet nije ispunjen po
toj osnovi utvrđuje se dohodak od nesamostalnog rada iz članka 14. ovoga Zakona
ili drugi dohodak iz članka 32. ovoga Zakona.
(10)
Pri utvrđivanju dohotka od kapitala ne priznaju se izdaci.
6.
UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD OSIGURANJA
Članak
31.
(1) Dohotkom
od osiguranja smatraju se primici u visini uplaćenih i porezno priznatih
premija životnog osiguranja s obilježjem štednje i dobrovoljnoga mirovinskog
osiguranja, a u slučaju otkupa polica životnog i dobrovoljnoga mirovinskog
osiguranja ili prestanka osiguranja dohotkom se smatra iznos primitka, ako je
manji od uplaćenih premija osiguranja.
(2) Pri
utvrđivanju dohotka prema stavku 1. ovoga članka ne priznaju se izdaci.
(3)
Uplaćene premije osiguranja od kojih se utvrđuje dohodak od osiguranja iskazuju
se s valutnom klauzulom i u trenutku isplate osigurane svote preračunavaju u
kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan
isplate.
(4)
Poslodavci, isplatitelji i porezni obveznici dužni su o uplaćenim porezno
priznatim premijama osiguranja i isplaćenom dohotku od osiguranja voditi i
dostavljati propisane evidencije i izvješća.
7.
UTVRĐIVANJE DRUGOG DOHOTKA
7.1.
Drugi dohodak
Članak
32.
(1) Drugi dohodak je razlika između svakoga pojedinačnog
primitka prema stavku 2., odnosno stavku 3. ovoga članka umanjen za propisane
izdatke iz stavka 4. i 5. ovoga članka.
(2) Drugi dohodak ostvaruje se po osnovi primitaka
koji se ne smatraju primicima određenim po osnovi:
1. nesamostalnog rada iz članka 14. ovoga Zakona,
2. samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona,
3. imovine i imovinskih prava iz članka 27. ovoga
Zakona,
4. kapitala iz članka 30. ovoga Zakona,
5. osiguranja iz članka 31. ovoga Zakona.
(3) Primicima prema stavku 1. i 2. ovoga članka
osobito se smatraju:
1. primici po osnovi djelatnosti članova skupština
i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i
drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članova povjerenstava i
odbora koje imaju ta tijela i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika
u sudu,
2. autorske naknade isplaćene prema posebnom
zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava,
3. primici po osnovi djelatnosti športaša,
4. primici po osnovi djelatnosti trgovačkih
putnika, agenta, akvizitera, športskih sudaca i delegata, tumača, prevoditelja,
turističkih djelatnika, konzultanata, sudskih vještaka te druge slične
djelatnosti,
5. primici u naravi – korištenje zgrada,
prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge
pogodnosti prema članku 14. stavku 3. ovoga Zakona, a koje davatelji tih
primitaka daju fizičkim osobama koje nisu njihovi radnici i osobe koje
ostvaruju primitke iz članka 14. ovoga Zakona,
6. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada
i naukovanja iz članka 10. točke 4. ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa,
7. primici učenika i studenata na redovnom školovanju
za rad preko učeničkih i studentskih udruga prema posebnim propisima iz članka
10. točke 6. ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa,
8. stipendije učenicima i studentima za redovno
školovanje na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima iz članka 10. točke
12. ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa,
9. športske stipendije koje se prema posebnim
propisima isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje iz članka 10.
točke 14. ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa,
10.
nagrade za športska ostvarenja i naknade športašima prema posebnim propisima iz
članka 10. točke 16. ovoga Zakona, iznad propisanih iznosa,
11.
ostali posebno nenavedeni primici koje fizičkim osobama isplaćuju ili daju
pravne i fizičke osobe (obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na dohodak
koji obavljaju samostalne djelatnosti) i drugi isplatitelji i davatelji.
(4)
Izdacima koji se priznaju pri utvrđivanju drugog dohotka iz stavka 1. ovoga članka
smatraju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitaka, prema
posebnim propisima.
(5)
Iznimno, pri utvrđivanju drugog dohotka iz stavka 1. ovoga članka izdaci se,
prije izdataka iz stavka 4. ovoga članka ako su obračunani i plaćeni prema
posebnim propisima, priznaju u visini 30 % ostvarenih primitaka fizičkim
osobama po osnovi:
1.
autorskih naknada isplaćenih prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i
srodna prava uključujući i naknade za isporučeno umjetničko djelo osobama koje
obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost,
2.
profesionalnih djelatnosti novinara, umjetnika i športaša koji su osigurani po
toj osnovi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju,
3.
primitaka nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne, športske,
književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radijem i
televizijom te zabavnim priredbama.
(6) Porezni obveznik koji ostvaruje drugi dohodak iz
stavka 1. ovoga članka po osnovi djelatnosti može na vlastiti zahtjev, upisom u
registar poreznih obveznika, utvrđivati dohodak u skladu sa člancima 19. do 24.
ovoga Zakona odnosno na način propisan za samostalne djelatnosti. Zahtjev za
promjenom načina utvrđivanja i oporezivanja dohotka porezni obveznik obvezan je
podnijeti na početku ostvarivanja dohotka, na početku obavljanja djelatnosti
ili do kraja tekuće godine za iduću godinu.
(7) Porezni obveznik koji prema stavku 6. ovoga članka
utvrđuje dohodak u skladu sa ačlankom 19.
– 24. ovoga Zakona, ne može koristiti izdatke iz stavka 5. ovoga članka.
7.2.
Drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa
Članak
33.
(1)
Drugim dohotkom smatra se i primitak po osnovi povrata doprinosa iz stavka 2.
ovoga članka.
(2)
Primitkom po osnovi povrata doprinosa smatra se iznos vraćenog doprinosa iz
osnovice za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti,
a koji je, za određeno razdoblje obračuna doprinosa, obračunan i uplaćen iz
iznosa koji prelazi iznos najviše godišnje osnovice prema Zakonu o doprinosima
za obvezna osiguranja.
(3) Pri
utvrđivanju drugog dohotka po osnovi povrata doprinosa ne priznaju se izdaci.
8.
ZAJEDNIČKI DOHODAK
Članak
34.
(1) Ako
više fizičkih osoba ostvaruje dohodak zajedničkim obavljanjem samostalne
djelatnosti (supoduzetništvo), svaka fizička osoba (supoduzetnik) plaća porez
na dio dohotka koji joj pripada od zajedničke samostalne djelatnosti.
(2)
Dohodak ostvaren obavljanjem zajedničke samostalne djelatnosti iz članka 18.
ovoga Zakona, utvrđuje se kao jedinstveni dohodak u skladu s odredbama članka
19. – 24. ovoga Zakona. Zajednički ostvaren dohodak ili gubitak dijeli se na
pojedine supoduzetnike prema ugovoru. Ako ugovor nije sklopljen dohodak ili
gubitak se dijeli na jednake dijelove.
(3)
Dijelu dohotka ili gubitka svakog supoduzetnika utvrđenog prema stavku 2.
ovoga članka, dodaju se primici koje pojedini supoduzetnik ostvari za svoj rad
ili druge naknade, a koji su kao poslovni izdaci smanjili dohodak od zajedničke
djelatnosti. Od dijela dohotka ili gubitka svakog supoduzetnika utvrđenog prema
stavku 2. ovoga članka odbijaju se izdaci koji su nastali pojedinom
supoduzetniku, a kao poslovni izdaci nisu smanjili dohodak od zajedničke
djelatnosti.
(4)
Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka odnose se i na slučajeve kada više fizičkih
osoba zajednički ostvaruje dohodak od imovine i imovinskog prava (suvlasnici i
supoduzetnici).
(5)
Zajednički dohodak od imovine i imovinskih prava utvrđuje se prema odredbama članka
27. i 28. ovoga Zakona.
(6) Supoduzetnici
koji ostvaruju zajednički dohodak iz stavka 1. i 4. ovoga članka obvezni su
imenovati nositelja zajedničke djelatnosti, koji je prvenstveno odgovoran za vođenje
poslovnih knjiga, plaćanje poreznih i drugih obveza, podnošenje prijava i izvješća
i izvršavanje drugih propisanih obveza koje proizlaze iz zajedničke djelatnosti
i zajedničke imovine i imovinskih prava. Nerezident ne može biti imenovan
nositeljem zajedničke djelatnosti. Ako supoduzetnici ne imenuju nositelja
zajedničke djelatnosti, imenovat će ga Porezna uprava.
(7)
Nositelj zajedničke djelatnosti iz stavka 6. ovoga članka obvezan je po isteku
poreznog razdoblja (kalendarske godine) ispostavi Porezne uprave nadležnoj
prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnijeti prijavu o utvrđenom
dohotku od zajedničke djelatnosti.
(8)
Prijava o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti podnosi se do kraja
mjeseca siječnja tekuće za proteklu godinu.
III.
POREZNI GUBITAK
Članak
35.
(1)
Porezni gubitak može se utvrditi po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti
iz članka 18. ovoga Zakona i ostalih djelatnosti od kojih se dohodak utvrđuje
na način propisan za samostalne djelatnosti, odnosno na temelju poslovnih
knjiga prema članku 19. – 24. ovoga Zakona.
(2) Porezni gubitak iz stavka 1. ovoga članka može se
nadoknaditi (odbiti) samo od dohotka po osnovi kojega je i utvrđen.
(3) Porezni gubitak koji se ne može nadoknaditi
(odbiti) u poreznom razdoblju u kojemu je nastao, prenosi se i nadoknađuje
umanjenjem dohotka po osnovi kojega je utvrđen, u sljedećih pet poreznih
razdoblja.
(4) Porezni obveznik gubi pravo na odbitak poreznog
gubitka iz stavka 1. ovoga članka istekom petoga poreznog razdoblja.
(5) Odbitak gubitka je dopušten u tekućem poreznom
razdoblju ako se nije mogao odbiti (nadoknaditi) u prethodnim poreznim
razdobljima. Preneseni se gubici nadoknađuju prema redoslijedu njihova
nastanka.
(6) Porezni gubitak ne može se utvrditi po osnovi
izdatka za uplaćene premije životnog osiguranja s obilježjem štednje, dopunskog
i privatnog zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja
prema članku 12. stavku 9. ovoga Zakona.
IV.
OSOBNI ODBITAK ILI NEOPOREZIVI DIO DOHOTKA
Članak
36.
(1)
Rezidentima se ukupan iznos ostvarenog dohotka prema članku 5. ovoga Zakona,
umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini 1.600,00 kuna i to za svaki mjesec
poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez. Rezidentima se kod ostvarene
mirovine na temelju prijašnjih uplata obveznih doprinosa za mirovinsko
osiguranje i na temelju prijašnjih uplata premija osiguranja za dokup dijela
mirovine na teret poslodavca, priznaje osobni odbitak u visini ukupne mirovine
ostvarene u poreznom razdoblju, najmanje 1.600,00 kuna, a najviše do 3.000,00
kuna mjesečno.
(2)
Rezidenti mogu uvećati osobni odbitak iz stavka 1. ovoga članka u visini:
1. 0,5
osnovnoga osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji te bivšega bračnog
druga za kojeg plaćaju alimentaciju,
2. za
uzdržavanu djecu: 0,5 osnovnoga osobnog odbitka za prvo dijete, 0,7 za drugo,
1,0 za treće, 1,4 za četvrto, 1,9 za peto, a za svako daljnje dijete faktor
osnovnoga osobnog odbitka progresivno se uvećava i to za 0,6, 0,7, 0,8, 0,9,
1,0… više u odnosu prema faktoru osnovnoga osobnog odbitka za prethodno dijete,
3. 0,3
osnovnoga osobnog odbitka za poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže
obitelji i svako dijete, ako su osobe s invaliditetom.
4. 1,0
osnovnoga osobnog odbitka za poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže
obitelji i svako dijete, ako su osobe kojima je rješenjem, na temelju posebnih propisa,
utvrđena invalidnost po jednoj osnovi 100% i/ili koji radi invalidnosti imaju,
na temelju posebnih propisa, pravo na tuđu pomoć i njegu. U tom slučaju porezni
obveznik za sebe osobno i za istu osobu koju uzdržava ne može koristiti osobni
odbitak iz točke 3. ovoga stavka.
(3)
Tijekom poreznog razdoblja, pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od
nesamostalnog rada prema članku 45. ovoga Zakona, rezidentu se priznaju osobni
odbici iz stavka 1. i 2. ovoga članka odnosno nerezidentu osnovni osobni odbitak
iz stavka 1. ovoga članka, a na temelju porezne kartice iz članka 46. ovoga
Zakona.
(4) Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom
djecom smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne
plaća porez i drugi primici koji se u smislu ovoga Zakona ne smatraju dohotkom,
ne prelaze iznos šesterostrukoga osnovnoga osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga članka,
na godišnjoj razini.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, pri utvrđivanju
prava na osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu ne uzimaju
se u obzir primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora,
doplatka za djecu, primitaka za opremu novorođenog djeteta i obiteljskih
mirovina nakon smrti roditelja.
(6) Ako više osoba uzdržava člana ili članove uže
obitelji i djecu, osobni odbitak za te osobe ravnomjerno se raspoređuje na sve
koji te članove i djecu uzdržavaju, osim ako se ne sporazume drukčije.
(7) Djecom u smislu stavka 2. ovoga članka smatraju
se djeca koju roditelji, skrbnici, usvojitelji, poočimi i pomajke uzdržavaju.
Djecom se smatraju i djeca nakon završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja
ako su prijavljena Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Drugim uzdržavanim članovima
uže obitelji u smislu stavka 2. ovoga članka smatraju se bračni drug poreznog
obveznika, roditelji poreznog obveznika i roditelji njegovoga bračnog druga,
preci i potomci u izravnoj liniji, maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče
uzdržava, bivši bračni drugovi za koje porezni obveznik plaća alimentaciju i punoljetne
osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu.
(8) Osobama s invaliditetom u smislu ovoga Zakona
smatraju se fizičke osobe – porezni obveznik i/ili uzdržavani članovi njegove uže
obitelji i uzdržavana djeca iz stavka 7. ovoga članka kojima je rješenjem
donesenim prema propisima o mirovinskom osiguranju, zaštiti vojnih i civilnih
invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazovanju te prema drugim posebnim
propisima utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje.
(9) U slučaju promjena tijekom mjeseca u kojem se
koriste osobni odbici prema stavku 3. ovoga članka, osobni odbitak zaokružuje
se u korist poreznog obveznika na pune mjesece.
(10) Rezidentima se osobni odbitak uvećava i za
iznose plaćene za obvezno zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drukčije
osiguran, do visine propisanoga obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje.
(11) Nerezidenti mogu u poreznom razdoblju odbiti
osobni odbitak u visini osnovnoga osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga članka i
plaćene doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje u tuzemstvu do visine
zakonom propisanih obveznih doprinosa.
(12) Rezidentima se osobni odbitak iz stavka 1. i 2.
ovoga članka može za porezno razdoblje uvećati za iznos stvarnih troškova
zdravstvenih usluga u Republici Hrvatskoj za vlastite potrebe, a pod uvjetom da
ti izdaci nisu plaćeni iz osnovnog, dopunskog ili privatnoga zdravstvenog
osiguranja i ako nisu financirani iz dobivenih darovanja za te namjene.
(13) Zdravstvenim uslugama iz stavka 12. ovoga članka
smatraju se usluge u okviru primarne, specijalističko – konzilijarne i bolničke
zdravstvene zaštite prema posebnom zakonu, koje se provode u svrhu liječenja i
to: liječnički pregledi, dijagnostičke i laboratorijske pretrage, dijagnostički
i terapijski postupci, operativni zahvati uključujući i ugradbene materijale,
bolnička zdravstvena zaštita i medicinska rehabilitacija, stomatološke usluge i
protetski nadomjesci, lijekovi koji su registrirani u Republici Hrvatskoj i
propisani na recept te se ne mogu kupiti bez recepta, plaćena participacija,
lijekovi propisani na recept i kupljeni u Republici Hrvatskoj, a koji nisu
registrirani u Republici Hrvatskoj i ne mogu se kupiti bez recepta, ortopedska
pomagala, očna i slušna pomagala, pomagala za omogućavanje glasnog govora i
druga pomagala, uključivo i popravak pomagala, rezervne dijelove i drugo prema
Pravilniku o ortopedskim i drugim pomagalima.
(14) Iznimno od stavka 13. ovoga članka osobni
odbitak po osnovi izdataka nastalih za zdravstvene usluge rezident ne može
koristiti za izdatke estetskih i kozmetičkih zahvata te kozmetičkih sredstava
koja nisu medicinski indicirana ili primijenjena za prevenciju ili liječenje
bolesti, za izdatke sanitetskog i potrošnog materijala i lijekova i sredstva
koja se mogu kupiti bez recepta.
(15) Rezident može osobni odbitak iz stavka 12. ovoga
članka koristiti pod uvjetom da su zdravstvene usluge iz stavka 13. ovoga članka
obavljene u zdravstvenoj ustanovi ili od zdravstvenog radnika privatne prakse
koji su ovlašteni odnosno registrirani za obavljanje zdravstvene zaštite u
Republici Hrvatskoj u skladu s posebnim zakonom.
(16)
Rezidentima se osobni odbitak iz stavka 1. i 2. ovoga članka može uvećati za
kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora (stambene kuće ili stana) na području
Republike Hrvatske za potrebe njihovog trajnog stanovanja.
(17)
Uvećanje osobnog odbitka iz stavka 16. ovoga članka rezident može koristiti pod
uvjetima da:
1. u
trenutku kupnje ili gradnje prvoga stambenog prostora rezident i njegov bračni
drug nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu stambeni prostor, neovisno o površini,
u tuzemstvu i u inozemstvu,
2. do
trenutka kupnje ili gradnje prvoga stambenog prostora rezident nije stekao u
vlasništvo ili suvlasništvo stambeni prostor, neovisno o površini, u tuzemstvu
i u inozemstvu,
3. do
trenutka kupnje ili gradnje prvoga stambenog prostora, a nakon sklapanja bračne
zajednice, rezident i/ili njegov bračni drug nisu stekli u vlasništvo ili
suvlasništvo stambeni prostor, neovisno o površini, u tuzemstvu i u inozemstvu.
(18)
Uvećanje osobnog odbitka iz stavka 16. ovoga članka rezident može koristiti na
način da:
1.
kupnju ili gradnju prvoga stambenog prostora financira iz vlastitih sredstava
te se uvećanje osobnog odbitka priznaje na temelju vjerodostojnih isprava (računa
registriranih izvođača radova i usluga i drugih isprava) u visini stvarno
nastalog izdatka,
2.
kupnju ili gradnju prvoga stambenog prostora financira sredstvima namjenskog
stambenog kredita te se uvećanje osobnog odbitka priznaje u visini plaćenih
kamata po tom kreditu.
(19)
Uvećanje osobnog odbitka za kupnju ili gradnju prvoga stambenog prostora po
osnovi plaćenih kamata namjenskoga stambenog kredita iz stavka 18. točke 2.
ovoga članka, priznaje se neovisno o nadnevku zaključenog ugovora o kupnji ili
gradnji stambenog prostora i ugovora o namjenskom stambenom kreditu za kupnju
ili gradnju tog stambenog prostora.
(20) Iznimno od stavka 19. ovoga članka, za kupnju
ili gradnju prvog stambenog prostora sredstvima namjenskoga stambenog kredita
prije 1. siječnja 2003. godine, uvećanje osobnog odbitka po osnovi plaćenih
kamata po tom kreditu priznaje se uz uvjet da je u poreznom razdoblju plaćena
kamata iznosila 6% i više.
(21) Rezidentima se osobni odbitak iz stavka 1. i 2.
ovoga članka može u poreznom razdoblju uvećati i za održavanja postojećega
stambenog prostora na području Republike Hrvatske u njegovom vlasništvu ili
vlasništvu njegovoga bračnog druga, radi poboljšanja uvjeta stanovanja, a pod
uvjetom da rezident u tom stambenom prostoru ima prebivalište i trajno boravi.
Uvećanje osobnog odbitka za održavanje postojećega stambenog prostora priznaje
se na temelju vjerodostojnih isprava za obavljene radove i usluge registriranih
izvođača radova.
(22) Rezident osobni odbitak iz stavka 21. ovoga članka
može koristiti na način iz stavaka 18., 19. i 20. ovoga članka.
(23) Rezidentima se osobni odbitak iz stavka 1. i 2.
ovoga članka može u poreznom razdoblju uvećati i za iznos plaćene slobodno
ugovorene najamnine za potrebe stanovanja u stambenom prostoru najmodavca.
(24) Osobni odbitak iz stavka 23. ovoga članka ne može
koristiti rezident koji plaća zaštićenu najamninu prema posebnom zakonu.
(25) Rezident može koristiti uvećanje osobnog odbitka
iz stavaka 12. – 24. ovoga članka po osnovi vjerodostojnih isprava i dokaza o
plaćanju koji glase na njegovo ime.
(26)
Rezident osobni odbitak iz stavaka 12. – 25. ovoga članka i izdatke iz članka
12. stavka 9. ovoga Zakona može koristiti u ukupnom iznosu najviše do 12.000,00
kuna godišnje.
(27)
Porezni obveznici mogu uvećati osobni odbitak za darovanja dana u tuzemstvu u
naravi i u novcu doznačenim na žiroračun, a u kulturne, odgojno-obrazovne,
znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe, udrugama i
drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do
visine 2% primitaka za koje je u prethodnoj godini podnesena godišnja porezna
prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak. Iznimno, osobni odbitak se uvećava
za darovanja dana iznad propisane visine, pod uvjetom da su dana prema odlukama
nadležnih ministarstava o provedbi i financiranju posebnih programa i akcija,
ali ne i za redovnu djelatnost primatelja darovanja.
(28)
Osobni odbitak prema stavcima 10. – 27. ovoga članka priznaje se nakon osobnog
odbitka iz stavka 1. i 2. ovoga članka, a u godišnjem obračunu poreza na
dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave.
V.
POSTUPAK ZA UTVRĐIVANJE I NAPLATU GODIŠNJEG POREZA
1.
UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG POREZA
1.1.
Godišnji porez na dohodak
Članak
37.
(1)
Porez na dohodak za koji se podnosi godišnja porezna prijava obračunava se godišnje.
(2)
Porez na dohodak obračunava se po stopi od 15% od godišnje porezne osnovice do
visine dvostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 25% na razliku
godišnje porezne osnovice između dvostrukog i peterostrukog iznosa osnovnog
osobnoga odbitka, po stopi od 35% na razliku godišnje porezne osnovice između
peterostrukog i 14-erostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka i po stopi od
45% na iznos porezne osnovice koji prelazi iznos 14-erostrukog osnovnoga
osobnog odbitka.
(3)
Godišnji porez na dohodak utvrđuje se prema poreznoj osnovici iz članka 6.
ovoga Zakona, a od utvrđenoga godišnjeg poreza odbijaju se iznosi plaćenog
predujma poreza po svim iskazanim dohocima prema članku 5. ovoga Zakona te utvrđuje
razlika za uplatu ili povrat poreza.
(4) Ako
je rezident ostvario dohodak u inozemstvu (inozemni dohodak) i ako je taj
dohodak oporezivan u inozemstvu porezom koji odgovara tuzemnom porezu na
dohodak, porez plaćen u inozemstvu uračunava se na propisani način u tuzemni
porez na dohodak.
(5)
Obveznicima poreza na dohodak porez se utvrđuje poreznim rješenjem.
(6)
Porez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi plaća se u roku od 15 dana od
dana dostave rješenja poreznom obvezniku.
(7) Ako
je porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja platio veći predujam od poreza
na dohodak utvrđenog rješenjem, više plaćeni porez vraća se poreznom obvezniku.
Iznimno, poreznim obveznicima koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti
iz članka 18. ovoga Zakona i poreznim obveznicima koji dohodak utvrđuju na način
propisan za samostalne djelatnosti prema člancima 19. – 24. ovoga Zakona, više
plaćeni porez vraća se na njihov zahtjev ili im se uračunava u predujam za iduće
razdoblje.
1.2.
Utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak od nesamostalnog rada
Članak
38.
(1)
Poslodavac i isplatitelj primitaka i mirovina iz članka 14. ovoga Zakona
obvezan je za radnike i druge fizičke osobe iz članka 14. ovoga Zakona izvršiti
godišnji obračun poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sa zadnjom
isplatom dohotka od nesamostalnog rada u toj godini, ako tijekom godine dohodak
od nesamostalnog rada nije redovito mjesečno isplaćivan pa nije iskorišten
osobni odbitak iz članka 36. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, a ni izdaci za uplaćene
premije osiguranja iz članka 12. stavka 9. ovoga Zakona i to na način iz članka
16. stavka 2. ovoga Zakona ili je po toj osnovi porezno opterećenje u pojedinim
mjesecima bilo različito pa je porez uplaćen u većem iznosu.
(2) Poslodavac
i isplatitelj primitaka i mirovina iz članka 14. ovoga Zakona obvezan je izvršiti
godišnji obračun iz stavka 1. ovoga članka za radnike i fizičke osobe koje
ostvaruju primitke iz članka 14. ovoga Zakona koji su kod njega ostvarivali plaću,
mirovinu ili primitke iz članka 14. ovoga Zakona u cijelom poreznom razdoblju,
a nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova i općina
koje su propisale plaćanje prireza porezu na dohodak.
2.
GODIŠNJA POREZNA PRIJAVA
2.1.
Porezni obveznici koji obvezno podnose godišnju poreznu prijavu
Članak
39.
(1)
Godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi porezni obveznik ako u poreznom
razdoblju ostvari:
1.
dohodak od nesamostalnog rada iz članka 14. ovoga Zakona kod dva ili više
poslodavca istodobno i/ili,
2. dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18.
ovoga Zakona i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao
dohodak od samostalne djelatnosti prema člancima 19. – 24. ovoga Zakona.
(2) Godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi rezident
ako dohodak iz članka 5. ovoga Zakona ostvari izravno iz inozemstva.
(3) Godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi i
porezni obveznik ako je Porezna uprava zatražila da naknadno plati porez na
dohodak.
(4) Porezni obveznik obvezan je podnijeti godišnju
poreznu prijavu ako poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik
nije obračunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prirez porezu
na dohodak.
(5) Porezni obveznik iz stavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga
članka obvezan je u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni
dohodak u poreznom razdoblju, a prema članku 5. ovoga Zakona.
(6) Obveznicima poreza na dohodak koji su obvezni
podnijeti godišnju poreznu prijavu, a istu ne podnesu ili ako su podaci iz godišnje
porezne prijave netočni ili nepotpuni, porez na dohodak utvrđuje se procjenom.
2.2.
Porezni obveznici koji nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu
Članak
40.
(1)
Godišnju poreznu prijavu nije obvezan podnijeti porezni obveznik ako u poreznom
razdoblju ostvari:
1.
dohodak od nesamostalnog rada iz članka 14. ovoga Zakona samo kod jednog
tuzemnog poslodavca ili više tuzemnih poslodavaca, odnosno isplatitelja
primitka, ali ne istodobno, i/ili
2.
dohodak od imovine i imovinskih prava iz članka 27. ovoga Zakona i/ili,
3.
dohodak od kapitala iz članka 30. ovoga Zakona i/ili,
4.
dohodak od osiguranja iz članka 31. ovoga Zakona i/ili,
5.
drugi dohodak iz članka 32. ovoga Zakona,
a pod
uvjetom da nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu prema članku 39.
ovoga Zakona.
(2) Ako
je porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja ostvario samo dohotke iz stavka
1. ovoga članka, može za te dohotke podnijeti godišnju poreznu prijavu radi:
1.
ostvarivanja prava na korištenje izdataka po osnovi uplaćenih premija
osiguranja iz članka 12. stavka 9. ovoga Zakona,
2.
ostvarivanja prava na neiskorišteni osobni odbitak iz članka 36. i članka 54.
ovoga Zakona,
3.
prava na ravnomjerno godišnje oporezivanje odnosno godišnje izravnanje porezne
osnovice,
4.
drugih prava propisanih zakonima.
(3) Ako
porezni obveznik podnese godišnju poreznu prijavu radi ostvarivanja prava iz
stavka 2. ovoga članka, obvezan je u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati ukupno
ostvareni dohodak u poreznom razdoblju, a prema članku 5. ovoga Zakona.
2.3. Porezni obveznici koji ne mogu podnijeti godišnju
poreznu prijavu
Članak
41.
Godišnju
poreznu prijavu ne može podnijeti porezni obveznik:
1. za
drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa prema članku 33. ovoga Zakona,
2. za
dohodak koji se u poreznom razdoblju oporezuje u paušalnom iznosu prema članku
44. ovoga Zakona.
2.4.
Rok za podnošenje godišnje porezne prijave
Članak
42.
(1)
Obveznici poreza na dohodak dužni su nakon isteka poreznog razdoblja
(kalendarske godine) podnijeti godišnju poreznu prijavu propisanog oblika i
sadržaja.
(2)
Godišnja porezna prijava podnosi se do kraja veljače tekuće godine za prethodnu
godinu.
2.5.
Podnošenje godišnje porezne prijave
Članak
43.
(1)
Rezident podnosi godišnju poreznu prijavu ispostavi područnog ureda Porezne
uprave koja je mjesno nadležna prema mjestu njegovog prebivališta ili uobičajenog
boravišta.
(2)
Nerezident podnosi godišnju poreznu prijavu ispostavi područnog ureda Porezne
uprave koja je mjesno nadležna prema sjedištu isplatitelja primitaka ili
većeg dijela njegove imovine, odnosno prema mjestu u kojem je pretežno obavljao
djelatnost ili mjestu u kojemu su se koristila imovinska prava od kojih je
ostvario dohodak.
3. UTVRĐIVANJE PAUŠALNOG POREZA
Članak
44.
(1)
Poreznom obvezniku koji obavlja djelatnost iz članka 18., a nije obveznik
poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, dohodak
i porez na dohodak može se utvrđivati i u paušalnom iznosu.
(2)
Poreznom obvezniku koji ostvaruje dohodak iz članka 27. stavka 3. ovoga Zakona
(iznajmljivanje stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranje
kampova), a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na
dodanu vrijednost i dohodak ne utvrđuje prema članku 19. do 24. ovoga Zakona,
dohodak i porez na dohodak utvrđuje se u paušalnom iznosu.
(3)
Porezni obveznik iz stavka 1. i 2. ovoga članka koji porez na dohodak plaća u
paušalnom iznosu ne vodi poslovne knjige iz članka 23. stavka 2. ovoga Zakona,
osim evidencije o prometu.
(4)
Samostalne djelatnosti i djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja kampova
prema stavku 1. i 2. ovoga članka koje će se paušalno oporezivati i visinu paušalnog
dohotka i poreza na dohodak, utvrđuje ministar financija.
(5)
Godišnji porez u paušalnom iznosu utvrđuje Porezna uprava rješenjem.
(6)
Porezna uprava može na temelju obavljenog nadzora i prikupljenih podataka o
ostvarenom prometu, ukinuti rješenje iz stavka 5. ovoga članka i donijeti rješenje
o plaćanju predujma poreza u skladu sa člankom 47. stavkom 1. ovoga Zakona, ako
utvrdi da je porezni obveznik ostvario primitke iznad iznosa propisanog za
obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost.
(7) U
slučaju iz stavka 6. ovoga članka porezni obveznik je obvezan prijeći na utvrđivanje
dohotka od samostalne djelatnosti na način propisan odredbama članaka 19. – 24.
ovoga Zakona.
VI.
UTVRĐIVANJE I PLAĆANJE PREDUJMA POREZA
1.
UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA
Članak
45.
(1) Kod
dohotka od nesamostalnog rada iz članka 14. ovoga Zakona predujam poreza obračunava,
obustavlja i uplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka ili plaće odnosno
mirovine iz članka 14. ovoga Zakona ili sam porezni obveznik.
(2) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada
se obračunava, obustavlja i uplaćuje prilikom svake isplate prema propisima
koji važe na dan isplate.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, obračun poreza
na dohodak od ostvarene mirovine ili razlike mirovina iz članka 14. stavka 2.
ovoga Zakona koje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplaćuje u tijeku
kalendarskog mjeseca za više proteklih mjeseci, odnosno poreznih razdoblja
obavlja se na način:
1. u slučaju isplata za više proteklih mjeseci istoga
poreznog razdoblja primjenjuju se propisi koji važe na dan isplate i osobni
odbitak za svaki mjesec za koji se obavlja isplata, utvrđen prema propisima
koji su važili u mjesecu kada je mirovina ili razlika mirovine trebala biti
isplaćena,
2. u slučaju isplate mirovina ili razlike mirovina
koje se odnose na protekla porezna razdoblja (kalendarske godine), kod obračuna
se primjenjuju propisi koji su važili na dan kada je isplata trebala biti
obavljena, odnosno kada je mirovina prema rješenju dospjela za isplatu.
(4)
Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od porezne
osnovice koju čini iznos svih primitaka od nesamostalnog rada prema članku 14.
ovoga Zakona ostvarenih tijekom jednog mjeseca, umanjen za izdatke prema članku
16. ovoga Zakona koji su uplaćeni i umanjen za iznos mjesečnoga osobnog odbitka
iz članka 36. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.
(5)
Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se po stopi od 15%
od mjesečne porezne osnovice do visine dvostrukog iznosa osnovnoga osobnog
odbitka, po stopi od 25% na razliku mjesečne porezne osnovice između dvostrukog
i peterostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 35% na razliku
mjesečne porezne osnovice između peterostrukog i 14-erostrukog iznosa osnovnoga
osobnog odbitka i po stopi od 45% na razliku mjesečne porezne osnovice iznad
14-erostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1. ovoga
Zakona.
(6)
Inozemna organizacija, koja ne uživa diplomatski imunitet u Republici Hrvatskoj
i službenici te organizacije sa sjedištem, odnosno prebivalištem u Republici
Hrvatskoj dužni su pri isplati dohotka od nesamostalnog rada radnicima i fizičkim
osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona obračunati,
obustaviti i uplatiti porez na dohodak prema stavcima 1., 2., 4. i 5. ovoga članka.
(7)
Porezni obveznik zaposlen u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu strane
države, u međunarodnoj organizaciji ili u predstavništvu ili organizaciji koja
na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet, kada je porezni
obveznik i po ovom Zakonu, dužan je sam obračunati predujam poreza od
nesamostalnog rada na način iz stavaka 1., 2., 4. i 5. ovoga članka i uplatiti
ga u roku od osam dana od dana isplate.
(8)
Porezni obveznici koji dohodak od nesamostalnog rada prema članku 14. stavku 1.
ovoga Zakona ostvare izravno iz inozemstva, dužni su na taj dohodak sami obračunati
predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada na način iz stavaka 1., 2., 4.
i 5. ovoga članka i uplatiti ga u roku od osam dana od dana primitka dohotka.
1.1. Porezna kartica
Članak
46.
(1)
Osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada
priznaje se i utvrđuje na temelju porezne kartice koju za radnika,
umirovljenika i fizičke osobe koje ostvaruju primitke iz članka 14. ovoga
Zakona imaju poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće i mirovina.
Poreznu karticu besplatno izdaje Porezna uprava, a poslodavci i isplatitelji
primitka, odnosno plaće i mirovina iz članka 14. ovoga Zakona dužni su je čuvati
dok radnik, umirovljenik i fizička osoba koja ostvaruje primitak iz članka 14.
ovoga Zakona kod njih radi, odnosno dok se isplaćuje mirovina ili primitak po
osnovi nesamostalnog rada.
(2) Osobni odbitak iz članka 36. stavka 1. i 2. ovoga
Zakona radnik, umirovljenik i fizička osoba koja ostvaruje primitak iz članka
14. ovoga Zakona može tijekom poreznog razdoblja koristiti ako je poslodavcu
ili isplatitelju primitka odnosno plaće ili mirovine predao poreznu karticu.
(3) Radnik, umirovljenik i fizička osoba koja
ostvaruje primitak iz članka 14. ovoga Zakona obvezni su svaku promjenu u svezi
s uzdržavanim članovima uže obitelji i djece, promjenu prebivališta ili uobičajenog
boravišta i drugo, koja utječe na osobni odbitak, odnosno neoporezivi dio
dohotka, prijaviti ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu, odnosno
uobičajenom boravištu i dostaviti joj vjerodostojne isprave u roku od trideset
(30) dana od dana nastanka promjene.
(4)
Podatke o isplaćenim primicima odnosno plaćama i mirovinama iz članka 14. ovoga
Zakona i obustavljenom i uplaćenom porezu na dohodak od nesamostalnog rada
radnika, umirovljenika i fizičkih osoba koji ostvaruju primitke iz članka 14.
ovoga Zakona, poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće ili mirovine ili
sam porezni obveznik dostavlja Poreznoj upravi do 31. siječnja tekuće godine za
proteklu godinu, na propisanim obrascima.
(5)
Poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće i mirovina iz članka 14.
ovoga Zakona i sam porezni obveznik obvezni su o isplaćenom dohotku od
nesamostalnog rada i uplaćenom porezu na dohodak sastavljati i Poreznoj upravi
dostavljati i druge propisane evidencije.
2.
UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI
Članak
47.
(1) Kod
dohotka od samostalne djelatnosti iz članka 18. i dohotka koji se oporezuje na
način propisan za samostalne djelatnosti prema člancima 19. – 24. ovoga Zakona,
mjesečni predujam se plaća prema rješenju Porezne uprave.
(2) Rješenje
o predujmu vrijedi do izmjene, odnosno do utvrđivanja novog predujma.
(3)
Porezna uprava može, na zahtjev poreznog obveznika, izmijeniti visinu predujma.
Zahtjev se temelji na podnesku koji sadrži sve bitne sastojke iz porezne
prijave.
(4)
Obveznik koji počinje obavljati samostalnu djelatnost ne plaća predujmove
poreza na dohodak do podnošenja prve godišnje porezne prijave.
(5)
Predujmovi poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka plaćaju se mjesečno do
posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.
(6)
Porezna uprava može na temelju obavljenog očevida i inspekcijskog nadzora,
podataka iz obrađenih godišnjih poreznih prijava ili drugih podataka o
poslovanju poreznog obveznika s kojima raspolaže, izmijeniti rješenje iz stavka
1. ovoga članka i utvrditi nove iznose mjesečnih predujmova.
3.
UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK OD DRUGOG DOHOTKA
3.1.
Utvrđivanje predujma poreza na dohodak od drugog dohotka
Članak
48.
(1)
Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka prema članku 32. stavku 1. ovoga
Zakona plaća se po odbitku, po stopi od 25% bez priznavanja osobnog odbitka iz članka
36. ovoga Zakona.
(2)
Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka iz stavka 1. ovoga članka, obračunavaju,
obustavljaju i uplaćuju isplatitelji prilikom svake isplate i istodobno s
isplatom. Na isti način isplatitelji obračunavaju i obustavljaju predujam
poreza na dohodak koji ostvare nerezidenti obavljanjem djelatnosti iz članka
18. stavka 2. ovoga Zakona.
(3)
Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka iz stavka 1. ovoga članka obračunava
i uplaćuje porezni obveznik u roku od osam dana, kao porez po odbitku, ako je
dohodak ostvario izravno u inozemstvu bez posredovanja tuzemnog isplatitelja.
Inozemni dohodak preračunava se u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg tečaja
Hrvatske narodne banke na dan kad je dohodak ostvaren.
(4)
Isplatitelji primitaka i sam porezni obveznik obvezni su za primitke od kojih
se utvrđuje drugi dohodak i uplaćeni porez na dohodak dostavljati Poreznoj
upravi propisana izvješća.
3.2. Utvrđivanje predujma od drugog dohotka po
osnovi povrata doprinosa
Članak
49.
Predujam
poreza na dohodak po osnovi povrata doprinosa prema članku 33. ovoga Zakona
obračunava, obustavlja i uplaćuje Porezna uprava nadležna prema mjestu
prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika, kao porez po
odbitku i to iz iznosa vraćenih doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na
temelju generacijske solidarnosti prema Zakonu o doprinosima za obvezna
osiguranja, po stopi od 45% bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. ovoga
Zakona.
4. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK OD IMOVINE
I IMOVINSKIH PRAVA
Članak
50.
(1) Kod
dohotka od imovine ostvarenog od najamnine i zakupnine, osim dohotka ostvarenog
iznajmljivanjem stanova soba i postelja putnicima i turistima i organiziranjem
kampova iz članka 44. ovoga Zakona, predujmovi poreza plaćaju se prema rješenju
Porezne uprave i to do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec. Pri utvrđivanju
predujma poreza ne uzima se u obzir osobni odbitak poreznog obveznika iz članka
36. ovoga Zakona. Predujam poreza na dohodak plaća porezni obveznik po postupku
i na način iz članka 47. ovoga Zakona, a po stopi od 15 %.
(2) Predujam poreza na dohodak od imovinskih prava
obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji primitka kao predujam poreza
po odbitku istodobno s isplatom primitka i to od ukupne naknade primjenom stope
od 25%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. ovoga Zakona.
(3) Predujam poreza na dohodak od otuđenja nekretnina
i imovinskih prava plaćaju porezni obveznici prema rješenju Porezne uprave
jednokratno na pojedinačno ostvareni primitak i to u roku od 15 dana od dana
primitka rješenja Porezne uprave o utvrđenom porezu na dohodak. Predujam se
utvrđuje od porezne osnovice iz članka 27. stavka 5. ovoga Zakona primjenom
stope od 25%.
5. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK OD
KAPITALA
Članak
51.
(1)
Predujam poreza na dohodak od izuzimanja imovine i korištenja usluga iz članka
30. stavka 2. ovoga Zakona, obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji
istodobno s isplatom primitka, kao porez po odbitku, po stopi od 35%, bez
priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. ovoga Zakona.
(2)
Predujam poreza na dohodak od kamata iz članka 30. stavka 3. ovoga Zakona, plaća
se po odbitku, po stopi od 35%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36.
ovoga Zakona.
(3)
Predujam poreza na dohodak po osnovi primitaka po osnovi dodjele ili opcijske
kupnje vlastitih dionica iz članka 30. stavka 4. ovoga Zakona plaća se po
odbitku, po stopi od 15%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. ovoga
Zakona.
6.
UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK OD OSIGURANJA
Članak
52.
(1)
Predujam poreza na dohodak od osiguranja obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju
isplatitelji primitka, istodobno s isplatom, kao porez po odbitku.
(2)
Predujam poreza plaća se od osnovice primitka u visini uplaćenih porezno
priznatih premija osiguranja, odnosno u visini isplaćene svote ako je manji od
uplaćenih premija osiguranja, po stopi od 15%, bez priznavanja osobnog odbitka
iz članka 36. ovoga Zakona.
VII.
POSEBNE OLAKŠICE, OSLOBOĐENJA I POTICAJI
1. OsloboĐenja za hrvatske ratne vojne invalide iz
Domovinskog rata i Članove obitelji smrtno stradalog, zatoČenog ili nestalog
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
Članak
53.
(1)
Fizičke osobe kojima je po posebnom propisu rješenjem utvrđen status hrvatskoga
ratnoga vojnog invalida iz Domovinskog rata, ne plaćaju porez na dohodak od
nesamostalnog rada i mirovina razmjerno stupnju utvrđene invalidnosti.
(2) Fizičke osobe – članovi obitelji smrtno
stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ne
plaćaju porez na dohodak od obiteljske mirovine odnosno novčane naknade u
visini obiteljske mirovine ostvarene prema Zakonu o pravima hrvatskih
branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
2. OlakŠice za podruČja posebne drŽavne skrbi i
brdsko-planinska podruČja
Članak
54.
(1) Rezidentima koji imaju prebivalište i borave na
područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima utvrđenim
posebnim zakonima, iznimno od članka 36. stavka 1. ovoga Zakona, osnovni osobni
odbitak utvrđuje se u visini:
1. 3.840,00 kuna mjesečno, za
porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području posebne državne
skrbi prve skupine,
2. 3.200,00 kuna mjesečno, za
porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području posebne državne
skrbi druge skupine,
3. 2.400,00 kuna mjesečno, za
porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području posebne državne
skrbi treće skupine i brdsko-planinskim područjima.
(2) Rezidentima se osobni odbitak
za uzdržavane članove uže obitelji i djecu utvrđuje prema osnovnom osobnom
odbitku iz stavka 1. ovoga članka primjenom faktora iz članka 36. stavka 2. točke
1. i 2. ovoga članka, ako ti članovi uže obitelji i djeca imaju prebivalište i
borave na područjima posebne državne skrbi ili imaju prebivalište i borave na
brdsko-planinskim područjima.
(3) Rezidentima se osobni odbitak za vlastitu
invalidnost i/ili invalidnost uzdržavanih članova uže obitelji i/ili djece, ako
imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi ili ako imaju
prebivalište i borave na brdsko-planinskim područjima, utvrđuje prema osnovnom
osobnom odbitku iz stavka 1. ovoga članka primjenom faktora iz članka 36.
stavka 2. točke 3. i 4. ovoga Zakona.
(4) Osobni odbitak prema
stavku 1., 2. i 3. ovoga članka priznaje se u godišnjem obračunu poreza na
dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave, a tijekom poreznog
razdoblja pri utvrđivanju predujma dohotka od nesamostalnog rada priznaje se
osobni odbitak iz članka 36. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.
Članak 55.
(1) Obveznicima poreza na
dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona na
područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima, utvrđeni porez
na dohodak od tih djelatnosti na tim područjima umanjuje se za:
1. 100% na područjima posebne
državne skrbi prve skupine,
2. 75% na područjima posebne
državne skrbi druge skupine,
3. 25% na područjima posebne
državne skrbi treće skupine i brdsko-planinskim područjima.
(2) Obveznici poreza na
dohodak mogu koristiti oslobođenje ili umanjenje poreza na dohodak iz stavka 1.
ovoga članka deset godina od dana početka primjene ovog Zakona pod uvjetom da
zapošljavaju više od dva radnika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme pri čemu
više od 50% radnika imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne
skrbi i/ili brdsko-planinskim područjima najmanje devet mjeseci u poreznom
razdoblju.
(3) Iznimno od stavka 2.
ovoga članka obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost iz
članka 18. ovoga Zakona na području Grada Vukovara i zapošljavaju više od dva
radnika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme pri čemu više od 50% radnika
imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi i/ili
brdsko planinskim područjima najmanje devet (9) mjeseci u poreznom razdoblju,
oslobođeni su plaćanja poreza na dohodak deset (10) godina od dana početka
primjene ovoga Zakona, a nakon toga porez na dohodak im se umanjuje za 75%.
3. Poticaji zapOŠljavanja
Članak 56.
(1) Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju
samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona, dohodak od samostalne
djelatnosti može se u poreznom razdoblju dodatno umanjiti za iznos isplaćenih
plaća i uplaćenih doprinosa na plaću novim radnicima te za iznos isplaćenih
nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja.
(2) Novim radnicima u smislu
stavka 1. ovoga članka smatraju se radnici s kojima je sklopljen ugovor o radu
na neodređeno vrijeme, a zaposlenje je kod poreznog obveznika uslijedilo nakon
najmanje jednomjesečne prijave kod Zavoda za zapošljavanje i trajanja probnog
rada ako je ugovoren. Novim radnicima smatraju se i osobe zaposlene nakon
odustanka od korištenja prava na mirovinu ili osobe koje se prvi put zapošljavaju,
a i osobe zaposlene na određeno vrijeme kao pripravnici, vježbenici, stažisti i
slično.
(3) Ako porezni obveznik
tijekom poreznog razdoblja sklopi ugovor o radu s novim radnicima iz stavka 2.
ovoga članka, a u istom poreznom razdoblju raskine ugovor o radu s određenim
brojem radnika, dohodak se umanjuje za razliku između obračunanih i isplaćenih
plaća novim radnicima i obračunanih plaća koje bi u istom poreznom razdoblju
primili radnici s kojima je raskinut ugovor o radu.
(4) Porezni obveznik može
pravo na umanjenje dohotka za isplaćene plaće i doprinose na plaću novih
radnika koristiti godinu dana od dana njihovog zaposlenja.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, porezni
obveznik može pravo na umanjenje dohotka za isplaćene plaće i doprinose na plaću
novih radnika – osoba s invaliditetom koristiti tri godine računajući od dana
njihova zaposlenja.
(6) Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju
samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona dohodak od samostalne
djelatnosti može se dodatno umanjiti i po osnovi izdataka za školovanje i stručno
usavršavanje radnika i tih obveznika osobno i to u visini ukupno nastalih
izdataka u poreznom razdoblju.
4. Poticaji istraŽivanja i
razvoja
Članak 57.
(1) Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju
samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona, dohodak od samostalne
djelatnosti može se u poreznom razdoblju dodatno umanjiti po osnovi izdataka za
istraživanje i razvoj i to u visini 100% nastalih i u poslovnim knjigama
iskazanih izdataka.
(2) Istraživanjem se u smislu stavka 1. ovoga članka
smatra izvorno i planirano ispitivanje poduzeto radi stjecanja novih
znanstvenih i tehničkih spoznaja i razumijevanja, a uključuje temeljno istraživanje
i primijenjeno istraživanje. Temeljnim istraživanjem smatra se teorijski ili
pokusni rad poduzet radi stjecanja novih znanja bez konkretne praktične
primjene, a primijenjenim istraživanjem teorijski ili pokusni rad poduzet radi
stjecanja novih znanja i usmjeren na ostvarivanje praktičnog cilja. Razvojem se
smatra sustavni rad koji se temelji na rezultatima znanstvenog istraživanja i
praktičnog iskustva, usmjeren stvaranju novih materijala, proizvoda i sustava
te uvođenju novih procesa, sustava i usluga ili znatnom poboljšanju postojećih.
(3) Istraživanjem i razvojem
u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatra se kontrola kvalitete, rutinsko
testiranje proizvoda, prikupljanje podataka koje nije dijelom istraživačkoga
razvojnog procesa, istraživanje učinkovitosti, upravljačka studija, istraživanje
tržišta i promotivna prodaja.
(4) Izdacima za istraživanje
i razvoj iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito:
1. plaće i ostali odnosni troškovi
osoba koje sudjeluju u istraživanju i razvoju,
2. izdaci za materijal i usluge korištene u
djelatnosti istraživanja i razvoja,
3. izdaci otpisa nekretnina, postrojenja i opreme u
razmjernom dijelu u kojem se ova sredstva koriste za istraživanje i razvoj,
4. opći izdaci koji se odnose na istraživanje i
razvoj, osim općih administrativnih izdataka,
5. izdaci za istraživanje i razvoj koje je za
poreznog obveznika obavila osoba registrirana za obavljanje istraživanja i
razvoja,
6.
amortizacija patenata i licencija u razmjernom dijelu u kojem se koriste za
istraživanje i razvoj.
VIII.
DOSTAVLJANJE IZVJEŠĆA I DRUGE OBVEZE
1.
DOSTAVLJANJE PODATAKA OD POREZNIH OBVEZNIKA
Članak
58.
(1)
Porezni obveznici koji počinju obavljati samostalnu djelatnost iz članka 18.
ovoga Zakona, porezni obveznici koji počinju davati u najam i zakup
pokretnine, stvari i nekretnine i porezni obveznici koji počinju ostvarivati
dohodak izravno iz inozemstva dužni su Poreznoj upravi prijaviti početak
obavljanja djelatnosti, iznajmljivanja i ostvarivanja dohotka, u roku od 8 dana
od dana početka obavljanja djelatnosti, odnosno od dana početka ostvarivanja
dohotka.
(2) U
roku iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznici koji počinju obavljati
samostalnu djelatnost iz članka 18. ovoga Zakona, dužni su nadležnoj ispostavi
Porezne uprave prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu dati podatke
o osobi koja im vodi poslovne knjige.
2.
DOSTAVLJANJE PODATAKA OD NADLEŽNIH DRŽAVNIH TIJELA
Članak
59.
(1)
Nadležna tijela državne uprave, odnosno druge nadležne organizacije dužne su
Poreznoj upravi dostaviti sva odobrenja za obavljanje djelatnosti obrta i
slobodnih zanimanja, te rješenja o privremenoj obustavi i prestanku
djelatnosti, odnosno slobodnih zanimanja istodobno s dostavom odobrenja,
odnosno rješenja poreznom obvezniku.
(2)
Podaci iz stavka 1. ovoga članka mogu se dostaviti i elektroničkim putem
odnosno na nosačima podataka.
3.
DOSTAVLJANJE PODATAKA OD DRUGIH PRAVNIH I FIZIČKIH OSOBA
Članak
60.
(1)
Pravne i fizičke osobe te druge organizacije dužne su Poreznoj upravi na njezin
zahtjev dostaviti podatke o isporučenoj robi i uslugama što su im obavili
obveznici poreza na dohodak te druge propisane podatke o isplaćenim plaćama,
mirovinama i drugim primicima po osnovi nesamostalnog rada i djelatnosti, za
godinu za koju se utvrđuje porez na dohodak.
(2)
Banke i druge financijske organizacije koje obavljaju poslove platnog prometa
dužne su Poreznoj upravi na njezin zahtjev dostaviti podatke o prometu preko računa
obveznika poreza na dohodak. Na zahtjev Porezne uprave dužne su te podatke za
pojedine obveznike poreza na dohodak dostaviti i tijekom godine.
(3)
Osobe i organizacije iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužni su Poreznoj upravi
omogućiti uvid u poslovne knjige i evidencije radi utvrđivanja podataka
potrebnih za utvrđivanje poreza.
(4)
Podaci iz stavka 1. i 2. ovoga članka mogu se dostaviti i elektroničkim putem
odnosno na nosačima podataka.
4.
OBVEZA ISPLATE NA RAČUN
Članak
61.
Tijela
državne uprave i sudbene vlasti i druga državna tijela, tijela i službe
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zavodi, neprofitne
organizacije, poduzetnici – pravne i fizičke osobe, obavljaju isplate primitaka
koji se smatraju dohotkom obveznicima poreza na dohodak na žiroračun kod ovlaštene
organizacije za platni promet, a iznimno i u gotovom novcu na propisan način.
5.
REGISTAR POREZNIH OBVEZNIKA
Članak
62.
(1)
Radi osiguranja podataka potrebnih za utvrđivanje poreza, porezni obveznici
odnosno opunomoćenici dužni su ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema
njihovom prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnijeti prijavu radi upisa u
registar obveznika poreza na dohodak.
(2)
Prijava radi upisa u registar poreznih obveznika podnosi se za dohodak:
1. od
obrtničke djelatnosti, djelatnosti slobodnih zanimanja, djelatnosti
poljoprivrede i šumarstva te druge djelatnosti koje se oporezuju kao obrtničke
prema članku 18. ovoga Zakona,
2. od
imovine prema članku 27. ovoga Zakona,
3. od
nesamostalnog rada ostvarenog izravno iz inozemstva i u diplomatskom odnosno
konzularnom predstavništvu strane države i međunarodnoj organizaciji ili u
predstavništvu ili organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima
diplomatski imunitet,
4. od
samostalne djelatnosti iz inozemstva,
5. od
imovine i imovinskih prava iz inozemstva,
6. od
kapitala i drugog dohotka iz inozemstva,
7. od
obrtničke djelatnosti i djelatnosti iznajmljivanja stanova, soba i postelja
putnicima i turistima i organiziranja kampova za koje se počinje paušalno utvrđivati
dohodak prema članku 44. ovoga Zakona,
8. od
djelatnosti slobodnih zanimanja iz članka 18. stavka 2. točke 4. Zakona koje se
oporezuju prema članku 32. ovoga Zakona.
(3)
Prijava se podnosi u roku od osam dana od dana početka obavljanja djelatnosti,
od dana dostavljanja pisanog zahtjeva za prelazak na utvrđivanje paušalnog
dohotka ili prelaska na oporezivanje po odbitku, odnosno početka ostvarivanja
primitaka.
(4) Porezni
obveznici dužni su pri prestanku obavljanja samostalne djelatnosti i/ili
prestanku ostvarivanja dohotka iz inozemstva i/ili prelasku s utvrđivanja paušalnog
dohotka prema članku 44. ovoga Zakona na utvrđivanje dohotka od samostalne
djelatnosti na temelju propisanih poslovnih knjiga i/ili prestanku utvrđivanja
dohotka od imovine i drugog dohotka na temelju podataka iz propisanih poslovnih
knjiga, nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti prijavu o prestanku
obavljanja djelatnosti, prestanku utvrđivanja dohotka na temelju podataka iz
propisanih poslovnih knjiga i prestanku ostvarivanja dohotka, i to u roku iz
stavka 3. ovoga članka.
6.
PRIKUPLJANJE I USPOREDBA PODATAKA BITNIH ZA OPOREZIVANJE
Članak
63.
(1)
Radi pravilnog utvrđivanja obveze poreza na dohodak i drugih poreza, Porezna
uprava je dužna tijekom godine prikupljati podatke o oporezivim primicima fizičkih
osoba, pratiti promet dobara i obavljati sve druge potrebne radnje.
(2) Porezna uprava je dužna dohodak po osnovi
nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, od
kapitala, od osiguranja i drugog dohotka, a i druge neoporezive primitke i
potraživanja, uspoređivati s podacima o nabavljenoj nepokretnoj, pokretnoj i
drugoj imovini te drugim izdacima fizičkih osoba i njihovim obvezama tijekom
poreznog razdoblja. Usporedbu obavlja na temelju podataka s kojima raspolaže,
podataka koje priopći porezni obveznik i podataka iz drugih izvora.
(3) Ako Porezna uprava u tijeku postupka prikupljanja
podataka i njihove usporedbe iz stavka 1. i 2. ovoga članka utvrdi da izvori za
imovinu fizičkih osoba nisu dokazani, utvrdit će po toj osnovi dohodak, kao
razliku između vrijednosti imovine i dokazane visine sredstava za njezino
stjecanje.
(4)
Dohodak utvrđen prema stavku 3. ovoga članka pripisuje se ostvarenom dohotku od
nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, od
kapitala, od osiguranja i drugom dohotku u poreznom razdoblju u kojemu je taj
dohodak utvrđen i oporezuje prema propisima koji važe u tom poreznom razdoblju.
(5) Za
svrhe iz stavka 1. i 2. ovoga članka Porezna uprava je obvezna ustrojiti
evidencije o imovini poreznih obveznika na temelju podataka iz svojih
evidencija, evidencija tijela državne uprave i evidencija jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave.
7.
OVLASTI MINISTRA FINANCIJA
Članak
64.
Ministar
financija se posebno ovlašćuje da provedbenim propisima propiše:
1. neoporezive iznose nagrada učenicima za
vrijeme praktičnog rada i naukovanja te uvjete pod kojima se mogu isplatiti (članak
10. točka 4.),
2. neoporezive iznose učenika i studenata na
redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga prema posebnim
propisima (članak 10. točka 6.),
3. neoporezive iznose naknada, potpora, nagrada
i drugih primitaka po osnovi nesamostalnog rada koje poslodavci isplaćuju
radnicima i drugim osobama iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona i neoporezive
iznose naknada, potpora, nagrada i drugih primitaka poduzetnika te uvjete pod
kojima se mogu isplatiti (članak 10. točka 9. i 10.),
4. neoporezive iznose po osnovi službenih
putovanja fizičkih osoba koje ne ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog
rada iz članka 14. ovoga Zakona ili primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak
iz članka 32. ovoga Zakona, u neprofitnim organizacijama uz naknadu (članak 10.
točka 11.),
5. neoporezive iznose stipendija učenicima i
studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama i
fakultetima (članak 10. točka 12.),
6. neoporezive iznose športskih stipendija koje
se prema posebnim propisima isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje
(članak 10. točka 14.),
7. neoporezive iznose nagrada za športska
ostvarenja i naknada športašima prema posebnim propisima (članak 10. točka 16.),
8. oblik i sadržaj poslovnih knjiga i računa te
način vođenja poslovnih knjiga fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu
djelatnost (članak 23., u svezi sa člankom 18.),
9. osnove i mjerila za utvrđivanje tržišnih
cijena (članak 28.),
10. oblik i sadržaj evidencija i izvješća o uplaćenim
porezno priznatim premijama životnog osiguranja s obilježjem štednje, dopunskog
i privatnog zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja (članak
31. stavak 4.),
11. oblik i sadržaj prijave o utvrđenom dohotku od
zajedničke djelatnosti (članak 34. stavak 7.),
12. mogućnosti i načine korištenja osobnog odbitka za
poreznog obveznika i uzdržavane članove njegove uže obitelji (članak 36.),
13. način uračunavanja inozemnog poreza u tuzemni
porez na dohodak (članak 37. stavak 4.),
14. oblik i sadržaj godišnje porezne prijave (članak
42. stavak 1.),
15. način utvrđivanja i plaćanja predujma poreza na
dohodak od nesamostalnog rada (članak 45.),
16.
oblik i sadržaj porezne kartice i oblik, sadržaj i rokove dostavljanja drugih
evidencija o isplaćenom dohotku od nesamostalnog rada i uplaćenom predujmu
poreza (članak 46. stavak 1., 4. i 5.),
17. način
i rokove dostavljanja podataka o isplaćenom dohotku i uplaćenom porezu po
odbitku (članak 31. stavak 4., članak 48. stavak 4., članak 50. stavak 2. i 3.,
članak 51.),
18.
oblik i sadržaj prijave o početku obavljanja samostalne djelatnosti,
iznajmljivanja i ostvarivanja inozemnog dohotka (članak 58. stavak 1. u svezi
sa člankom 62.),
19.
isplate koje se obveznicima poreza na dohodak mogu izvršiti u gotovom novcu (članak
61.).
IX.
POSTUPOVNA ODREDBA
Članak
65.
Glede
utvrđivanja, naplate, povrata poreza, žalbenog postupka, zastare i prekršajnog
postupka primjenjuju se odredbe Općega poreznog zakona i Zakona o prekršajima.
X.
KAZNENE ODREDBE
Članak
66.
Novčanom
kaznom od 500,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:
1.
porezni obveznik koji u propisanom roku ne uplati ili uplati manji porez po
godišnjoj poreznoj prijavi (članak 37. stavak 6., u svezi sa člankom 37.
stavkom 3.),
2.
porezni obveznik koji ne uplati mjesečni, odnosno jednokratni predujam poreza
po rješenju Porezne uprave u utvrđenoj visini i u propisanom roku (članak 47.
stavak 5., članak 44. stavak 5. i članak 50. stavak 1. i 3.).
Članak
67.
(1) Novčanom
kaznom od 500,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:
1.
pravne i fizičke osobe koje za svoje radnike i fizičke osobe iz članka 14.
ovoga Zakona ne izvrše godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada
(članak 38.),
2.
pravne i fizičke osobe koje Poreznoj upravi ne dostave ili ne dostave u roku
podatke o isplaćenim plaćama, primicima i mirovinama i obustavljenom i uplaćenom
porezu radnika, umirovljenika i fizičkih osoba iz članka 14. ovoga Zakona (članak
46. stavak 4.),
3.
pravne i fizičke osobe koje Poreznoj upravi ne dostave ili ne dostave u roku
propisane evidencije o isplaćenom dohotku od nesamostalnog rada i uplaćenom
porezu na dohodak (članak 46. stavak 5. u svezi sa člankom 64. točka 16.),
4.
pravne i fizičke osobe koje isplate građanima ne obavljaju preko žiro-računa
kod ovlaštene organizacije za platni promet (članak 61.).
(2) Za
prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se
novčanom kaznom od 500,00 do 20.000,00 kuna.
XI.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
68.
(1)
Dohodak ostvaren do dana početka primjene ovoga Zakona oporezivat će se po
propisima koji su do tada bili na snazi.
(2)
Iznimno od članka 30. ovoga Zakona, dividende i udjeli u dobiti na temelju
udjela u kapitalu koji su ostvareni u razdoblju od 1. siječnja 2001. do 31.
prosinca 2004. godine, a isplaćuju se nakon početka primjene ovoga Zakona,
oporezuju se po stopi od 15%.
(3)
Porezni obveznik može koristiti oslobođenje ili umanjenje dohotka od samostalne
djelatnosti koju obavlja na područjima posebne državne skrbi iz članka 55.
ovoga Zakona idućih deset godina od dana početka primjene ovoga Zakona,
neovisno o prije korištenim propisanim olakšicama za te namjene.
Članak
69.
(1)
Danom početka primjene ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o porezu na dohodak
(»Narodne novine«, br. 127/00., 150/02., 163/03. i 30/04.).
(2)
Danom početka primjene ovoga Zakona prestaju važiti:
1. članak
21. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog
stvaralaštva (»Narodne novine«, br. 43/96. i 44/96. ispravak),
2. članak
13., 40. i 41. Zakona o športu (»Narodne novine«, br. 111/97., 24/01. i 13/98.
ispravak).
Članak
70.
Ovaj
Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2005.
Klasa:
410-01/04-01/12
Zagreb,
3. prosinca 2004.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v. r.